Rudarstvo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Iskopavanje površinskog uglja
Pojednostavljena mapa svjetskog rudarstva

Rudarstvo je veoma stara industrijska grana koja se bavi procesom iskopavanja rude i njenom pripremom za iskorištavanje u raznim oblastima industrije ili za neposredno korištenje u svakodnevnom životu.[1]

Rudarstvo je vađenje vrijednih minerala ili drugih geoloških materijala iz Zemlje, obično iz rudnog tijela, žila, grebena ili ležišta. Ova ležišta formiraju mineralizovani paket koji je od ekonomskog interesa za rudara. Rude prikupljene rudarenjem uključuju metale, ugalj, uljne škriljevce, drago kamenje, krečnjak, kredu, kamen, kamenu sol, kalij, šljunak i glinu . Iskopavanje je potrebno da bi se dobio bilo koji materijal koji se ne može uzgajati poljoprivrednim procesima ili proizveden na vještački način u laboratoriji ili tvornici. Rudarstvo u širem smislu uključuje vađenje bilo kojeg neobnovljivog resursa, poput nafte, prirodnog gasa, ili čak vode.

Ruda se kopa u rudnicima, a prerađuje se u industrijskim postrojenjima.

Rudarstvo u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi izvor]

U Bosni i Hercegovini se tradicionalno 21. decembra slavi dan rudara u spomen na Husinsku bunu.[2]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ https://tehnika.lzmk.hr/tehnickaenciklopedija/rudarstvo.pdf
  2. ^ Zenicainfo (21. 12. 2019). "SRETNO!Danas se u BiH obilježava Dan rudara". zenicainfo.ba. Pristupljeno 1. 5. 2020.