Serotonin

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Struktura serotonina

Serotonin ili 5-hidroksi-triptamin je jedan važan neurotransmiter. Serotonin je hormon zadovoljstva.

Sinteza[uredi | uredi izvor]

Postupak sinteze serotonina iz triptofana

Nastaje iz aminokiseline triptofan. Najprije dolazi do hidroksilacije triptofana uz pomoć enzima triptofan hidroksilaza. Za ovaj proces važan je tetrahidrobiopterin. Sljedeći korak je dekarboksilacija 5 hidroksi triptofana do serotonina.

Zastupljenost i uloga[uredi | uredi izvor]

Zastupljen je svuda u ljudskom tijelu, ali najviše u:

1. gastrointestinalnom sistemu u neuroendokrinim ćelijama-oslobađanjem serotonina iz ovih ćelija nastaje osjećaj mučnine i povraćanja-odbrambena reakcija.

2. centralnom nervnom sistemu u (latinski: nucleus raphe magnus) gdje ima uloge u regulisanju sna, REM faza sna. Učestvuje u regulisanju osjećaja sitosti i gladi, i modulisanju bola. Veoma važna uloga je i u izazivanju osjećaja zadovoljstva.

3. trombocitima gdje učestvuje u procesu koagulacije. Serotonin djeluje vazokonstrikotorno.

Metaboliti[uredi | uredi izvor]

Trodimenzionalni model serotonina

Razgrađuje se dejstvom enzima monoaminooksidaze MAO. Inaktivacijom nastaje produkt 5 hidroksi indol sirćetna kiselina koja se može mjeriti u mokraći. Povećana je kod bolesti-karcinoid, gdje dolazi do tumorske proliferacije neuroendokrinih ćelija gastrointestinalnog trakta. Karcinoid se odlikuje napadima povraćanja, osipa po koži, temperature, halucinacije i drugo.

Iz serotonina se može sintetisati melatonin-hormon epifize (epifiza), koji ima ulogu u inhibiji sekrecije gondotropina iz hipofize i tako odlaže pojavu puberteta.

Supstance koje sadrže serotonin[uredi | uredi izvor]

Serotonina ima u čokoladi, ali i u mnogim drugim namirnicama: mlijeko, sir, voće, vino. Također, neke droge npr. ekstazi-MDMA, LSD povećavaju količinu serotonina što izaziva euforiju i zavisnost.

Medikamenti koji povećavaju količinu serotonina (SSRI) se koriste u liječenju depresije.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević-Biohemija, savremena administracija, medicinski fakultet u Nišu