Simfonija br. 8 (Mozart)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Simfonija br. 8 u D-duru, (KV 48), je simfonija koju je komponirao Wolfgang Amadeus Mozart 13. decembra 1768. Komponirana je u Beču, u vrijeme kada je porodica Mozart već trebala da se vrati kući u Salzburg. U pismu njegovom prijatelju u Salzburgu, Lorencu Hagenaueru, Leopold Mozart je napisao o kašnjenju da: "nismo mogli ranije obaviti svoje poslove, iako sam to naporno pokušavao učiniti". Potpis na originalnom notnom tekstu Simfonije br. 8 je danas sačuvan u Staatsbibliothek Preusischer Kulturbesitz u Berlinu.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Simfonija br. 8 u D-duru ima četiri stavka i napisana je za dvije oboe, dva roga, dvije trube, timpane i gudače. Uključivanje truba i timpana je neuobičajeno za Mozartove rane simfonije. To je opisano kao "ceremonijalni posao."

Četiri stavka u ovoj simfoniji su:

  1. Allegro, 3/4
  2. Andante, 2/4
  3. Menuet i Trio, 3/4
  4. Molto allegro, 12/8

Uvod u stavak Allegro:


\relative c''' {
  \version "2.18.2"
  \key d \major
  \time 3/4
  \tempo "Allegro"
  \tempo 4 = 140
  d2.\f | a\p | d, | c,\f |
  b4~ b16 c a c b c a b |
  g8 g'4 g'8~ g16 e a g |
}

Uvod u stavak Andante:


\relative c'' {
  \version "2.18.2"
  \key g \major
  \time 2/4
  \tempo "Andante"
  \tempo 4 = 70
  < g, g'>4\p a'8-! b-! c8.. 
(d32 c8) b-! a-! g-! a-! b-! c8.. 
(d32 c8) b-! a-! g-! c-! b-! b-! a-! r4
}

Uvod u stavak Menuetto:


\relative c'' {
  \version "2.18.2"
  \tempo "Menuetto"
  \key d \major
  \time 3/4
 \tempo 4 = 120
 d,4\f a'' a a4. (b8) b4-!  d,,4 a'' a e4. fis8 fis4 e,8 fis16 gis a b cis dis e d cis b <a cis>4 r4 r4
}

Uvod u stavak Molto allegro:


\relative c' {
  \version "2.18.2"
  \tempo "Molto allegro"
  \key d \major
  \time 12/8
  \tempo 4 = 180
 d'4\f r8 d,4.\p (e4. d4.) <d a' fis'>4\f r8 fis4.\p (g4. fis4.)
 d'8\f cis d a b c b a g d' g a
 b a g fis e d cis d e a,4.
}

Prvi stavak počinje sa silaznim melodijskim skokovima na violini za kojima slijede ljestvične figure. Ove grupe melodijskih figura se izmjenjuju između gudača i puhača.

Drugi stavak je samo za gudače i počinje sa uskim melodičnim opsegom koji se širi prema kraju drugog stavka.

Treći stavak je Menuet pun brzih melodijskih nizova i uključuje trube i timpane, ali ne tokom Tria.

Posljednji stavak je Gigue, čija glavna tema neuobičajeno ne prekida četvrti stavak.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kenyon, Nicholas: The Pocket Guide to Mozart Pegasus Books, New York 2006 ISBN 1-933648-23-6
  • Zaslaw, Neal: Mozart's Symphonies: Context, Performance Practice, Reception OUP, Oxford 1991 ISBN 0-19-816286-3