State Department

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
State Department
Državni nivoIzvršni odjel
Osnivanje27. juli 1789.
SjedišteZgrada Harry S Truman
Ulica 2201 C
Washington, D.C., SAD
Šef agencijeAntony Blinken, državni sekretar
Zaposleni13.000 zaposlenika Službe za vanjske poslove
11.000 zaposlenika Državne službe
45.000 lokalnih zaposlenika[1]
Budžet52,505 milijardi dolara (FY 2020)[2]
Sajtwww.state.gov

State Department (DOS)[3][4] izvršno je odjeljenje američke savezne vlade odgovorno za nacionalnu vanjsku politiku i međunarodne odnose. Jednako ministarstvu vanjskih poslova drugih država, njegove su primarne dužnosti savjetovanje američkog predsjednika, upravljanje diplomatskim misijama, pregovaranje o međunarodnim ugovorima i sporazumima i zastupanje SAD-a u Ujedinjenim nacijama.[5] Sjedište odjela je u zgradi Harry S Truman, nekoliko ulica dalje od Bijele kuće, u četvrti Foggy Bottom u Washingtonu, D.C.; Stoga se "Foggy Bottom" ("maglovito dno") ponekad koristi kao metonim.

Osnovan 1789. kao prvo administrativno tijelo izvršne vlasti SAD-a, State Department smatra se jednom od najmoćnijih i najprestižnijih izvršnih agencija.[6] Vodi ga državni sekretar, član kabineta kojeg imenuje predsjednik, a potvrđuje Senat. Analogno ministru vanjskih poslova, državni sekretar služi kao glavni diplomata i predstavnik savezne vlade u inozemstvu i prvi je dužnosnik vlade u prioritetnom redoslijedu i u predsjedničkoj liniji sukcesije. Položaj trenutno obnaša Antony Blinken kojeg je imenovao predsjednik Joe Biden, a američki senat potvrdio 26. januara 2021. rezultatom glasanja 78:22 u korist Blinkena.[7]

Od 2019. State Department održava 273 diplomatska mjesta širom svijeta, po čemu je na drugom mjestu, iza Ministarstva vanjskih poslova Kine.[8] Također upravlja američkom vanjskom službom, pruža diplomatsku obuku američkim zvaničnicima i vojnom osoblju, ima djelomičnu nadležnost nad imigracijma i pruža razne usluge Amerikancima, poput izdavanja pasoša i viza, postavljanja stranih savjetnika za putovanja i unapređenja komercijalnih veza u inozemstvu. Odjel upravlja najstarijom američkom civilnom obavještajnom agencijom, Uredom za obavještajne i istraživačke poslove, i održava ogranak za provođenje zakona, Diplomatsku službu sigurnosti.

Centralna vanjskopolitička datoteka[uredi | uredi izvor]

Od 1973. primarni sistem vođenja evidencije State Departmenta jest Centralni vanjskopolitički dosje. Sastoji se od kopija službenih telegrama, airgrama, izvještaja, memoranduma, prepiske, diplomatskih nota i drugih dokumenata koji se odnose na vanjske odnose.[9] Preko 1.000.000 zapisa u periodu od 1973. do 1979. može se pristupiti posredstvom interneta iz Nacionalne uprave za arhiv i evidenciju.[10]

Učinak obrade Zakona o slobodi informacija[uredi | uredi izvor]

U Centru za efikasnu vladinu analizu iz 2015. godine, 15 saveznih agencija koje su primile najviše Zakona o slobodi informacija (FOIA) (koristeći podatke iz 2012. i 2013), State Department je bio najslabiji, zaradio je ocjenu "F" postigavši ​​samo 37 od ukupno mogućih 100 bodova, nepromijenjeno u odnosu na 2013. Ocjena State Departmenta bila je sumorna zbog izuzetno niske ocjene obrade od 23 posto, što je bilo potpuno u suprotnosti s učinkom bilo koje druge agencije.[11]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Foreign Service local employees."What We Do: Mission". Arhivirano s originala, 22. 9. 2014. Pristupljeno 2. 8. 2019.
  2. ^ Department of State. "Congressional Budget Justification: Department of State, Foreign Operations, and Related Programs" (PDF). state.gov. US government. Pristupljeno 3. 9. 2020.
  3. ^ Department Of State. The Office of Electronic Information, Bureau of Public Affairs (18. 6. 2004). "Glossary of Acronyms". 2001-2009.state.gov.
  4. ^ "U.S. Department of State". United States Department of State (jezik: engleski). Pristupljeno 26. 11. 2020.
  5. ^ "A New Framework for Foreign Affairs". A Short History of the Department of State. U.S. Department of State. 14. 3. 2015. Pristupljeno 14. 3. 2015.
  6. ^ "Cabinets and Counselors: The President and the Executive Branch" (1997). Congressional Quarterly. p. 87.
  7. ^ Antony Blinken je i zvanično novi američki državni sekretar na Klix.ba
  8. ^ Meredith, Sam (27. 11. 2019). "China has overtaken the US to have the world's largest diplomatic network, think tank says". CNBC (jezik: engleski). Pristupljeno 26. 11. 2020.
  9. ^ "FAQ: Record Group 59: General Records of the Department of State Central Foreign Policy File, 1973–1976" (PDF). National Archives and Records Administration. 6. 8. 2010. Pristupljeno 26. 11. 2010.[trajno mrtav link]
  10. ^ "What's New in AAD: Central Foreign Policy Files, created, 7/1/1973 – 12/31/1976, documenting the period 7/1/1973 ? – 12/31/1976". National Archives and Records Administration. 2009. Pristupljeno 26. 11. 2010.
  11. ^ Making the Grade: Access to Information Scorecard 2015 Arhivirano 11. 8. 2019. na Wayback Machine mart 2015., 80 strana, Center for Effective Government, pristupljeno 21. marta 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]