Vitamin C

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Askorbinska kiselina (reducirani oblik)
Dehidroaskorbinska kiselina (oksidirani oblik)

Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin rastvorljiv u vodi, a prisutan je u svježem voću i povrću. On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina. I naravno, prvi sintetski dobiveni vitamin. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan za sintezu kolagana i karnitina te za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Inače je vitamin C poznat po skorbutu, bolesti koja nastaje zbog njegovog nedostatka.

Hemijske osobine[uredi | uredi izvor]

Askorbinska kiselina je ketolakton sa šest ugljikovih atoma, pa je po srukturi jako slična glukozi. U organizmu se reverzibilno oksidira do dehidroaskorbinske kiseline koja posjeduje potpunu vitaminsku aktivnost. To je bijeli kristalni prah, bez mirisa, kiselog ukusa i osjetljiv na svjetlost. Lahko se otapa u vodi i u alkoholu te je praktički netopiva u hloroformu i eteru. Izuzetno je nestabilna i lahko gubi svojstva skladištenjem i prokuhavanjem. Podložna je oksidaciji, posebno na zraku i pod uticajem alkalija, željeza i bakra.

Reference[uredi | uredi izvor]

Najbogatiji izvor vitamina C je raznoliko voće i povrće. To su prije svega agrumi (naranče, mandarine, limun), šipak, višnja, crni ribiz, lisnato povrće, kupus, krompir, paprika i dr. U mlijeku i životinjskim tkivima se nalazi malo vitamina C. Preporučene dnevne količine (RDA) za odraslu zdravu osobu iznosi 60 mg dok se u terapiji koriste i znatno veće doze.

Djelovanje[uredi | uredi izvor]

Askorbinska kiselina funkcioniše kao koenzim u brojnim reakcijama hidroksiliranja i amidiranja. Svojim dehidro-oblikom reverzibilni je oksido-redukcijski sistem, koji ima važnu ulogu u oksido-reduktivnim procesima i u ćelijskom disanju. Ima veliku ulogu u stvaranju kolagena značajnog za razvoj i regeneraciju tkiva, krvnih žila, kostiju i zuba. Vrlo je važno znati da povećava otpornost organizma prema virusnim i bakterijskim infekcijama uključujući i alergije, djelotvorna je kod bolesti dišnih puteva i još niz drugih bolesti.

Nedovoljan unos vitamina C može dovesti do hipovitaminoze. On se najčešće događa kod djece, alkoholičara i starijih osaba. Izraziti nedostatak tog vitamina dovodi do bolesti koja se zove skorbut. Patogenetska podloga skorbuta obuhvata nemogućnost stvaranja kolagena. Najznačajnije se promijene zbivaju na kostima i u krvnim kapilarama (kosti postaju lomljive, zglobovi otiču). Zubi postaju klimavi, a zubno meso je otečeno i krvari. Česta popratna pojava skorbuta je hipokromna anemija.

Mnogi naučnici preporučuju upotrebu velikih doza askorbinske kiseline čak preventivno za zdraviji život. Ali ne treba pretjerivati jer prevelike doze mogu dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.