Voće

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Voće
Voće

Voće je zrelo reproduktivno tijelo biljaka sjemenjača,[1] pogotovo onih koje imaju svježe plodove. Voće je dragocjeno i nezamjenjivo za dobar rad i vitalnost organizma čovjeka. Značajna je uloga mineralnih tvari, zvanih makroelementi ili mineralne soli, kao i uloga nezaobilaznih mikroelemenata.

Voće spada u posebnu grupu namirnica koje se, sa pojedinim izuzecima odlikuju:

  • malom energetskom vrijednošću
  • velikim sadržajem vode
  • malom količinom proteina i masti
  • znatnim sadržajem ugljenih hidrata i celuloze
  • bogatstvom mineralnih sastojaka i vitamina, kao i sadržajem drugih hranjivih sastojaka kao što su enzimi, organske kiseline, antocijani, tanini i dr.

Zbog ovakvog sadržaja, prije svega, mineralnih sastojaka, vitamina, celuloze, enzima i drugih koji imaju prevashodno zaštitnu ulogu u organizmu, kao i sadržaju voćnih šećera koji predstavljaju vrlo pogodne izvore energije, voće i povrće ima veliki značaj za ljudsko zdravlje.

Značaj voća u ishrani[uredi | uredi izvor]

Osnovne zajedničke odlike voća su:[2]

Kupine u raznim stadijumima dozrijevanja

Voće je bogat izvor vitamina, mada u poređenju sa povrćem, voće sadrži manje vitamina. Od vitamina voće sadrži najviše vitamina C i karotina. Njihova količina zavisi od vrste voća, sorte kao i niza drugih činilaca. Vitamin C nije podjednako raspoređen u cijelom plodu. Najviše ga ima u pokožici i ispod nje. Drugi vitamin po važnosti i količini je karotin. Najviše ga sadrže: kajsija, ananas, suha šljiva, breskva, lubenica itd. U manjim količinama voće sadrži i druge vitamine: K, E, vitamine B grupe.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Fruit | Definition, Description, Types, Examples, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 2023-12-09. Pristupljeno 2024-02-03.
  2. ^ "Značaj voća i povrća u prehrani | Tehnologija hrane" (jezik: srpski). Pristupljeno 2024-02-03.