Zlatin dnevnik
| Zlatin dnevnik | |
|---|---|
 Izdanje Zlatinog dnevnika iz 1999. godine | |
| Autor | Zlata Filipović |
| Originalni naziv | Zlata's Diary: A Child's Life in Wartime Sarajevo |
| Prijevod | Zlatin dnevnik: Život djeteta u ratnom Sarajevu |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Jezik | engleski jezik[1] |
| Žanr | Dnevnik |
| Vrsta djela | Autobiografija |
| Izdavač | Penguin Books[1] |
| Vrijeme i mjesto nastanka | Sarajevo, 1993.[1] |
| Datum izdanja | 1994. |
| Broj stranica | 240[1] |
| Gledište | prvo lice |
| Vrijeme radnje | Za vrijeme opsade Sarajeva, 1991 - 1993. |
| Mjesto radnje | Sarajevo, Republika Bosna i Hercegovina |
| ISBN broj | 978-0-14-024205-8 |
Zlatin dnevnik[2] (engleski: Zlata's Diary: A Child's Life in Wartime Sarajevo) jest knjiga Zlate Filipović pisana tokom rata i opsade grada Sarajeva 1992. godine obraćajući se Mimi. U periodu pisanja dnevnika Zlata ima dvanaest godina i čitateljima pruža dječju perspektivu na ratnu svakodnevnicu, dokumentira dnevne događaje, prati tok misli. Zlatin Dnevnik je nastao po uzoru na Dnevnik Anne Frank. Jedna je od najslikovnijih knjiga iz BiH o ratu. Knjiga je prevedena je na preko dvadeset stranih jezika.[1]
Radnja u knjizi[uredi | uredi izvor]
Nakon polaska u peti razred Zlata započinje pisanje svog dnevnika, jer je rat počeo prije njenog jedanaestog rođendana, te kao prvu priču izdvaja odlazak na planinu Jahorinu. Zabilježila je i opisivala događaje pune dvije godine. Događaji poput nestanak električne energije, nestanak vode, granatiranje, smrti bliskih prijatelja i njenih vršnjaka, skrivanje u podrumu, viđeni očima djeteta poprimaju jednu novu dimenziju i postaju svjedočanstvo užasnim ratnim stradanjima. Kako su njeni majka i otac bili zaposleni ona kao djevojčica je često ostajala sama u kući, te tako bilježila svoje misli pišući sljedeće riječi:
Prestanite pucati, mir, mir, mir.
U posljednjoj poruci Mimi otkriva i statističke podatke koje je čula — "590 granata od pola pet ujutro; šestoro mrtvih; 56 ranjenih; mislim da smo sami u ovom paklu."
O piscu[uredi | uredi izvor]
Zlata Filipović rođena je u Sarajevu 3.decembra, 1980.godine. Poznata je po Zlatinom dnevniku, autobiografskoj knjizi koju je napisala. Reporterka Janine Di Giovanni, koja je Zlatu srela 1993. godine, napisala je predgovor za ovu knjigu. Opisala je Zlatu kao Annu Frank Sarajeva, jer Zlatin dnevnik, kao i Dnevnik Anne Frank, opisuje doživljaje ratnih strahota prožete dječijom čednošću. Također je dodala da je dodatna sličnost i to što su oba sukoba djelimično motivirana rasizmom i etničkim razlikama. Male novine, dječiji časopis iz Srajeva, neslužbeno je izdao knjigu 1993. pod nazivom Zlatin dnevnik kao poklon čitaocima. Zlata je tako postala poznata u Sarajevu, pa su je i novinari stranih novinskih agencija intervjuisali. Nakon objavljivanja Dnevnika Ujedinjeni narodi su pomogli njenoj porodici da se preseli u Pariz. Nakon tri godine u Parizu, Filipovići se preseljavaju u Dublin, gdje je Zlata studirala na tamošnjem Trinity Collegeu, a kasnije i na Univerzitetu u Oxfordu. Danas živi u Dublinu, gdje radi kao filmska producentica i osmišlja dokumentarce. Sudjelovala je u pisanju drugih knjiga u vezi s ratom u Bosni i Hercegovini, a dobila je i Posebnu nagradu "Dijete hrabrosti" od Centra Simona Wiesenthala.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b c d e Zlata Filipović (1995). Zlata's diary. Internet Archive. Penguin Books. ISBN 978-0-14-024205-8.
- ^ Filipović, Zlata (1994). Zlatin dnevnik. Zagreb: Znanje. OCLC 603991869.