Posejdon

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Andrea Doria kao Posejdon, naslikao italijanski slikar Angelo Bronzino

Posejdon (grč. Ποσειδῶν, Poseidỗn) je grčki bog mora i potresa. Posejdonov je pandan u rimskoj mitologiji Neptun, u ilirskoj Rodon te u etruščanskoj Nethuns.

Kult[uredi | uredi izvor]

U mikenskoj je kulturi bio štovaniji od samog Zeusa, a natpisi s njegovim imenom pronađeni su na brojnim spomenicima i natpisima. Pomorci su mu se molili za sigurna putovanja, a katkad su utapali konje kao žrtvu. Posejdon je zauzvrat stvarao mirno more i nova ostrva. Kad je bio uvrijeđen ili ignoriran, svojim bi trozubom udario tlo te bi uzrokovao brodolome, potrese, utapanja i oluje. U Rimu je bio bog konja - Neptune Equester, zaštitnik konjskih utrka. Postojao je njegov hram u blizini konjskih trkaćih staza u Rimu - Circus Flaminius, a također i jedan u mjestu Campus Martius gdje se slavila svečanost Neptunalia 23. jula. Posejdon je prikazivan u svojoj kočiji koju vuku nilski konji ili obični konji koji mogu jahati po moru. Bio je prikazivan i s dupinima te s ribama trozupkama. Njegova je palača na dnu Egejskog mora, sazdana od koralja i dragulja.

Rođenje i djetinjstvo[uredi | uredi izvor]

Posejdon je Kronov i Rejin sin. Kao i njegovu braću i sestre, progutao ga je njegov otac. Poslije ih je spasio Zeus prisilivši svog oca da ih sve povrati. Zeus, Hekatonhiri, Giganti i Kiklopi svrgnuli su krona i ostale Titane. Posejdona su odgojili Telhini, stanovnici ostrva Roda. Kad je svijet podijeljen na tri dijela, Zeus je dobio zemlju i nebo, Had podzemlje, a Posejdon more. Posejdon ima palaču i na Olimpu, pa je zato i morski i olimpski bog.

Johann Ulrich Krauss: Neptun i Kenida. Pretvorio ju je u muškarca.

Ljubav[uredi | uredi izvor]

  • Posejdon se zaljubio u Pelopa, prekrasnog mladića, Tantalova sina. Odveo ga je na Olimp i učinio ga svojim ljubavnikom, prije nego što je to učinio Zeus s Ganimedom. Da bi mu zahvalio za njegovu ljubav, Posejdon je Pelopu dao krilatu kočiju koju je iskoristio u utrci sa Enomajem za Hipodamijunu ruku.
  • Posejdon je također silovao Etru koja je poslije rodila Tezeja.
  • Imao je vezu sa Alopom, a njen otac je zakopao živu. Posejdon ju je pretvorio u istoimeni izvor u Eleuzini.
  • Posejdon je spasio Amimonu od razvratnog satira, a zajedno su imali dijete - Nauplija.
  • Sa Meduzom je imao snošaj na podu Atenina hrama. Zbog toga je Meduza pretvorena u čudovište. Kad je poslije Perzej obezglavio Meduzu, iz njenog vrata rođeni su Pegaz i Hrisaor.
  • Posejdon je spavao sa Kenidom, a potom ispunio njenu želju i pretvorio je u muškarca - Keneja.
  • Smrtnica Tira bila je udana za Kreteja, ali je voljela Enipeja, riječnog boga, koji ju je odbijao. Jedan se dan požudni Posejdon prerušio u Enipeja i spavao sa Tirom. Potom je ona rodila blizance Peliju i Neleja.
  • Posejdon je silovao svoju sestru Demetru u obliku konja, a ona je bila morska božica. Posejdonu je rodila jednu kći Despenu i konja Ariona s crnom grivom. Zato je u Arkadiji Demetra bila božica sa konjskom glavom.

Posejdon i Atena[uredi | uredi izvor]

Domenico Beccafumi: Takmičenje Atene i Posejdona, detalj. Atena je lijevo, a Posejdon desno, 1524. - 1525.

Atena se natjecala s Posejdonom tko će biti zaštitnik novog i neimenovanog grada. Dogovorili su se da će svaki od njih dati građanima jedan dar te će oni izabrati koji im je draži. Posejdon je zabio svoj trozub u tlo te se pojavio izvor koji ime je dao mogućnost trgovanja, a i vodu, no bila je slana i nije bila za piće. Atena im je ponudila stablo masline te su građani prihvatili maslinu, a i Atenu za zaštitnicu, jer stablo im je donosilo ulje, drvo i hranu. Grad je nazvan Atenom. Posejdon je stvorio prvog konja, ali je ipak Atenin dar izabran.

Drugi mitovi[uredi | uredi izvor]

Troja[uredi | uredi izvor]

Posejdon i Apolon uvrijedili su Zeusa i poslani su služiti kralju Laomedonu. On im je zapovjedio da sagrade velik zid oko grada i obećao da će ih dobro nagraditi, ali to nije i ispunio. Da bi se osvetio, prije Trojanskog rata, Posejdon je poslao morsko čudovište da napadne Troju (čudovište je poslije ubio Heraklo).

Posejdon sa trozubom, na prijestolju, grčka vaza

U Homerovoj Ilijadi Posejdon je bio na strani Ahejaca, a katkad je i sam učestvovao u borbi protiv Trojanaca. No, u 20. pjevanju ipak je spasio Eneju od Ahileja. U Odiseju Posejdon mrzi Odiseja jer je oslijepio njegova sina Kiklopa Polifema. Stoga je poslao na njegovu posadu oluju i odgodio Odisejev povratak na Itaku. Odiseju je, nakon što se vratio svome domu, rečeno da će morati na još jedno putovanje prije nego što može voditi sretan i miran život, bez Posejdonova gnjeva. Vrač Tiresija rekao mu je da na ostrva poštuje Posejdona, da bi ublažio njegov gnjev.

Eneida[uredi | uredi izvor]

U Vergilijevoj Eneidi je Neptun još uvijek uvrijeđen i nije na strani Trojanaca. Ali ipak im je pomogao kad je Junona (Herin pandan u rimskoj mitologiji) u prvom pjevanju htjela uništiti trojansku flotu. No, glavni je razlog bio taj što se Junona umiješala u njegovo područje. Štitio je Eneju.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]