Idi na sadržaj

Poskok

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Poskok
Poskok
Poskok
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredReptilia
RedSquamata
PorodicaViperidae
RodVipera
VrstaVipera ammodytes

Poskok (latinski: Vipera ammodytes) je ujedno najveća, najotrovnija i najopasnija evropska otrovnica. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Boja tijela varira u zavisnosti od prebivališta i ide od svijetlosive do crvenkastosmeđe. Vijugava leđna šara je kontinuirana i jasno izražena. Ženke narastu oko 60 cm, a mužjaci mogu narasti i do 100 cm. U nekih je populacija uočljiva razlika u boji između mužjaka i ženki. Mužjaci su pepeljastosivi, a ženke su najčešće smeđe, sivosmeđe ili crvenosmeđe. Na leđima se nalazi karakteristična "cik - cak" linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te čini rombove. Nije agresivan i ako se uznemirava počinje siktati i pokušava pobjeći.

Ishrana

[uredi | uredi izvor]

Poskok se hrani gušterima, sljepićima, malim miševima/glodavcima, zmijama i pticama. Zabilježeni su i slučajevi kanibalizma. Njegov snažan otrov može ubiti male kralješnjake za par sekundi.

Stanište i razmnožavanje

[uredi | uredi izvor]

Poskok se sreće u svim krajevima BiH do visine od 2000 m/nv. Prebivališta su mu veoma različita, od suhih kamenjara do riječnih obala i šumskih proplanaka. Veći dio dana je izložen sunčevoj toploti. Kada je sunca manje, u proljeće i jesen, poskok je uglavnom aktivan danju. Ljeti, kada je danju vrlo vruće, poskoci postaju aktivniji u sumrak i noću[1].

Pari se u proljeće, a u jesen ženka okoti 3 - 10 (ponekad i više) živih mladih.

Često ga je potrebno jako isprovocirati da bi ugrizao. Ako, međutim, dođe do ugriza, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć, jer je poskok jako otrovan. Prvi simptomi trovanja su bol i/ili oticanje ugriženog dijela tijela. Otok se javlja 2 - 3 minute nakon ugriza i brzo se širi. U velikih primjeraka zubi mogu biti i 1 cm dugi, pa otrov može biti unesen u mišić što ubrzava razvoj simptoma trovanja. Neliječeni ugriz ima često smrtni ishod.

Pošto se poskoci lako održavaju i razmnožavaju u zatočeništvu, oni se često koriste kao izvor otrova za proizvodnju antiseruma.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Tadić Z, Zmije otrovnice Hrvatske Arhivirano 5. 1. 2016. na Wayback Machine, Drvo znanja broj 36, p. 15-20.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Poskok koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.