Posljednji bogumili

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Iako je islamizacija u Bosni uhvatila duboke korijene i obuhvatila uglavnom krstjansko stanovništvo odnosno pripadnike Crkve bosanske ili bogumile, kako navode pojedini historičari, stara vjera nije iščezla, ni brzo, a ni potpuno, dugo vremena po dolasku Osmanlija. Ima puno podataka koji govore da je opstala tokom cijele osmanlijske vladavine, pa čak do pred sami kraj pretprošlog vijeka. Tih tragova je do unazad nekoliko stotina godina bilo mnogo više, pa čak i potpuno sačuvanih seoskih zajednica koje su slijedile tu zaboravljenu vjeru. U nastavku navodimo, najkarakterističnije primjere:[1]

  • Engleski diplomata Ricaut, u svom izvještaju iz 1670. navodi podatak da se bosanski bogumili ni do tog vremena nisu potpuno pretopili u muslimane. Mada ispovijedaju islam oni čitaju Novi zavjet. (Histori de l’ etat present de l’ Empire Ottoman, Amsterdam 1670.)
  • U Bakulinom šematizmu hercegovačke biskupije iz 1867. stoji da je u Dubočanima (kotor Konjic), porodica Helež bila posljednji sljedbenik bogumilske vjere u tom kraju.
  • Fra Jelanić, navodi podatak u "De Patarenis Bosnae", da je još iza austrijske okupacije u gornjoj Neretvi bilo šesnaest bogumilskih porodica. Poznati bosanski franjevac, fra Grga Martić, zabilježio je da je lično poznavao neke muslimanske porodice koje su potajno ispovijedale bogumilsku vjeru. Obred je vršio domaćin.
  • Takvih je po fra Grgi Martiću u njegovo doba bilo u selu Drežnica kod Jablanice i u okolini Kreševa.
  • Mehmed-beg Ljubušak zabilježio je: "Oko Rame i Neretve ima i danas Muhamedovskih seljaka, koji su sačuvali neke molitve iz bogumilskih vremena pa ih u obiteljskim krugovima naizust izmole."

Islamizirani bogumili su zbog svoje ranije vjere još od vremena Osmanlija dobili niz pogrdnih naziva kao što je naprimjer "balija" što u prijevodu znači neznalica, jer ne slijede ispravno islamske propise.[1]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Dr. Enver Imamović: Korijeni Bosne i bosanstva