Postojna

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Postojna
Grad
Občina Postojna
pogled na Postojnu
pogled na Postojnu
Zastava Postojna
Zastava
Službeni grb Postojna
Grb
Postojna nalazi se u Slovenija
Postojna
Postojna
Lokacija u Sloveniji
Koordinate: 45°46′30″N 14°12′48″E / 45.77500°N 14.21333°E / 45.77500; 14.21333Koordinate: 45°46′30″N 14°12′48″E / 45.77500°N 14.21333°E / 45.77500; 14.21333
Država Slovenija
Statistička regijaPrimorsko-notranjska
Vlada
 • GradonačelnikIgor Marentič (nezavisni)
Površina
 • Općina270,13 km2
 • Naselje33,296 km2
Najveća nadmorska visina546 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina15.709
 • Općina (gustoća)58,15 /km2
 • Naselje9.183
 • Naselje (gustoća)275,8 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj6230 Postojna
Pozivni broj(+386) 5
Veb-sajtOpćina Postojna

Postojna (njemački: Adelsberg, italijanski: Postumia) je naseljeno mjesto i općina na Krasu, te službeni grad u Sloveniji i sjedište Primorsko-notranjske regije.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Postojna leži na jugozapadu Slovenije na Sjevernom slovenačkom krasu na kraškom polju - Postojnska vrata koja spajaju sjever sa jugom, na pola puta od Ljubljane prema Trstu i Rijeci.

Historija[uredi | uredi izvor]

Postojna se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1226. i 1262. i to kao selo - Villa de Arnesperch, a tek 1369. spominje se pod imenima Postoyna, Posthojma. Kako se preko tog teritorija još od antičkih vremena obavljao promet između Apeninskog poluotoka i Istočne Evrope - 1432. tad još maleno selo dobilo je status trgovišta.

Stara Postojna izgorila je u požaru 1689, pa je umjesto nje izgrađeno novo naselje, sa zgradama za tadašnju administraciju.

Velika prekretnica za Postojnu bila je izgradnja Carske ceste Ljubljana - Vrhnika - Trst, sa krakom prema Rijeci početkom 19. vijeka. Ona je pomogla da se dotadašnje selo pretvori u grad, a još veći napredak bio je dolazak željeznice 1857. jer je tad porastao broj posjetilaca Postojnske jame, tako da je 1909. mjesto dobilo status grada[1].

Postojna je od 1794. postala sjedište parrohije, a pripreme za to trajale su još od 1777. kad je arhitekt Leopold Hofer, napravio projekt za gradnju nove veće crkve sv. Stjepana.

Između dva rata Postojna je s čitavom Julijom je pripadala pod Kraljevinu Italiju.kao dio Venezije Giulije.

Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Postojna.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Pored Postojnske jame najznačajniji privredni pogon u gradu bila je drvna industrija Javor, osnovana nakon Drugog svjetskog rata, koja je danas u stečaju.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Postojna (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima[2]
1991 2002 2011
8.238 8.548 9.183

Napomena: U 1994. povećano za naselje Zalog koje je ukinuto, te za dio naselja Planina. U 2008. izvršena je manja razmjena teritorija između naselja Postojna i Stara vas.

Na popisu stanovništva 2011. godine, opština Postojna je imala 15.709 stanovnika, od čega u samoj Postojni 9.183.

Općina Postojna[uredi | uredi izvor]

Naselja općine Postojna[uredi | uredi izvor]

Belsko, Brezje pod Nanosom, Bukovje, Dilce, Gorenje, Goriče, Grobišče, Hrašče, Hrenovice, Hruševje, Koče, Landol, Liplje, Lohača, Mala Brda, Mali Otok, Malo Ubeljsko, Matenja vas, Orehek, Planina, Postojna, Predjama, Prestranek, Rakitnik, Rakulik, Razdrto, Sajevče, Slavina, Slavinje, Stara Vas, Strane, Strmca, Studenec, Studeno, Šmihel pod Nanosom, Velika Brda, Veliki Otok, Veliko Ubeljsko, Zagon, Žeje

Broj stanovnika[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[2]
1991 2002 2011
14.199 14.581 15.709

Prema podacima Statističnog ureda RS opština je imala 16.442 stanovnika

Napomena: Nastala iz stare općine Postojna.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Postojna, gradski trg

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kozel, Peter; Pipan, Tanja; Šajna, Nina; Polak, Slavko; Novak, Tone (2017-09). "Mitigating the conflict between pitfall-trap sampling and conservation of terrestrial subterranean communities in caves". International Journal of Speleology. 46 (3): 359–368. doi:10.5038/1827-806x.46.3.2123. ISSN 0392-6672. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  2. ^ a b Statistični urad Republike Slovenije

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Flag of Slovenia.svg Nedovršeni članak Postojna koji govori o gradu u Sloveniji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.