Posuška kultura

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Posuška kultura nastala je u toku složenog procesa sažimanja kasnoeneolitskog substrata sa novim talasima naseljenika koji na zapadni Balkan dolaze krajem kasnog eneolita i početkom bronzanog doba. Ime je dobila po užem području oko Posušja, Bosna i Hercegovina, gdje su otkrivena prva nalazišta i gdje je zabilježena značajna koncentracija njenih aglomeracija (više od dvadeset gradina i otvorenih naselja.) [1]

Dijeli se na:

  • Stariju ili Nečajno-faza, koja počinje u starijem dijelu ranog bronzanog doba (Br.A-1 srednjoevropske periodizacije)
  • Mlađu ili Sovići-faza, koja počinje u mlađem dijelu ranog bronzano doba (Br.A-2) a završava se početkom srednjeg brončanog doba (Br.B-1) [2]

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Osim kod Posušja, nalazišta ove kulture otkrivena su u Duvanjskom polju (Gradina Privala i drugi lokaliteti) i Ljubuškom (Ravlića pećina). Novija istraživanja otkrila su značajan broj ove kulture i na prostoru između Neretve i Trebišnjice: Guvnine (Lokve, Čapljina), Džakulina glavica (Rivine, Stolac), Alađinsko brdo (Crnići, Stolac), Hateljska i Sunička pećina (Berkovići), Meteriz i Kamenica (Orašje, Trebinje), Gradina Bihovo (Trebinje). [3] Dio nalaza sa ranijih istraživanja, nakon nove obrade, bilo je moguće priključiti nalazima Posuške kulture.

Naselja[uredi | uredi izvor]

Najčešći oblik naselja su gradine. [4] Pored jednostavnih gradina sa jednim prstenastim suhozidom, pojavljuju se gradine sa bastionom i bočnim zidovima, gradine sa dva ili tri koncentrična suhozida, ili sa drugim složenijim elementima utvrđenja. Pronađene su i gradine koje su služile i kao svetište.[5][6] Drugi važan tip su otvorena (vangradinska) naselja, obično manjih dimenzija i smještena na manjim visinama. Pećine su takođe služile za boravak, obično kao sezonsko sklonište za čobane.

Keramika[uredi | uredi izvor]

Keramika se dijeli na grubu (pitoci, lonci, amfore, grublje zdjele) i finiju (manji lonci, pehari, zdjele i šolje). Važna karakteristika ove kulture su drške, posebno one sa produžecima na obodu, iznad drške. sjekirastim, u obliku prizme ili pločice, rožastim i sl.. Koljenaste drške se takođe pojavljuju. Ukrašavanje nije posebno razvijeno, ali su tehnike i motivi dosta raznovrsni: udubljeni, urezani i žigosani ukrasi, plastični ukrasi (bradavice, polumjesečasti naljepci) otisci namotane uzice, i uske tkanice, dosta rijetko i kanelirani ukrasi. Rađena je bez primjese mrvljenog kamena ili pijeska i neotporna je.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Ovoj kulturi pripadaju razni kameni (žrvnjevi za žito, kamena sjekira), metalni (bronzani bodeži, sjekire), te sitniji kremeni artefakti (vrhovi za strijele, nožići, strugalice).

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI". ANUBIH, Godišnjak 1982. Arhivirano s originala, 12 Februar 2018. Pristupljeno 9. 2. 2017.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ Borivoj Čović - Posuška kultura
  3. ^ Arheološki leksikon
  4. ^ "Alojz Benac –Utvrđena ilirska naselja". ANUBiH, Sarajevo. 1985. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  5. ^ "Petar Oruč: Tri prapovijesna svetišta (hrama) u Posušju i Ljubuškom –strana 189". ANUBiH Naše starine. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  6. ^ "Alojz Benac –Religijske predstave prastanovnika južnoslavenskih zemalja". ANUBiH, Sarajevo. 2012. Pristupljeno 9. 2. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]