Idi na sadržaj

Povrtlarstvo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Povrće u stakleniku

Povrtlarstvo je grana zemljoradnje u okviru ratarstva koja se bavi uzgojem povrtlarskih biljaka. Uključuje uzgoj na otkrivenom i zaštićenom prostoru, kao što su staklenici, plastenici i slični objekti koji omogućavaju povoljne mikroklimatske uvjete za uzgoj povrća.[1]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Izvorno, povrće je lovac-sakupljač sakupljalo iz divljine i uveo u uzgoj u nekoliko dijelova svijeta, vjerovatno u razdoblju od 10.000 do 7000. godina p.n.e. U početku bi se uzgajale biljke koje su rasle lokalno, ali kako je vrijeme odmicalo, trgovina je dovela i egzotične usjeve odnekud da bi ih dodala domaćim vrstama. Danas se sve povrće uzgaja u cijelom svijetu, kako to dozvoljava klima.

Tradicijski se radilo na tlu u malim redovima ili blokovima („gredicama“, „lijehama“), često prvenstveno za konzumaciju na sopstvenim farmama, a višak se prodavao u obližnjim gradovima. Kasnije su se farme na rubu velikih zajednica mogle specijalizirati u proizvodnji povrća, s malom udaljenošću koja će poljoprivredniku omogućiti da svoje proizvode plasira na tržište, dok je još svježe. Metod „tri sestre“ koji su koristili Indijanci u Sjedinjenim Državama (konkretno Haudenosaunee / Iroquois) rasle su tikvice, grah i kukuruz zajedno, tako da su biljke međusobno poboljšavale rast. Sadnja u duge redove omogućava mašinama da obrađuju polja, povećavajući efikasnost i izlaz; međutim, raznolikost povrtnih kultura zahtijeva brojne tehnike koje se mogu koristiti za optimizaciju rasta svake vrste biljaka. Neke farme se, dakle, specijaliziraju za jedno povrće; drugi uzgajaju različito. Zbog potrebe da se povrće plasira dok je svježe, povrtlarlarstvo ima velike potrebe za radom. Neke farme to izbjegavaju izvođenjem u-pik operacija u kojima kupci biraju svoj vlastiti proizvod. Razvoj tehnologija zrenja i hlađenja smanjio je probleme s dovođenjem proizvoda na tržište u dobrom stanju.[2].

Najčešće povrće

[uredi | uredi izvor]

Uobičajeno povrće koje se uzgaja u Evropi uključuje slijedeće:

Porodica

U Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama najčešće povrtlarske kulture su kupus, kelj, krompir, luk, krastavac, mrkva, peršun, cvekla, zelena salata, špinat i dr.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "vegetable farming | History, Methods, Equipment, & Facts". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 15. 4. 2019.
  2. ^ Nones, Raymond (2010). Raised-Bed Vegetable Gardening Made Simple. Woodstock, Vermont, United States: The Countryman Press. ISBN 9781581578508.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]