Preambula Povelje Ujedinjenih nacija

Markica Ujedinjenih nacija iz 1965. s preambulom povelje

Preambula Povelje Ujedinjenih nacija je početak Povelje Ujedinjenih nacija iz 1945.

Historija

Jan Smuts iz Južnoafričke Republike prvobitno je napisao uvodne redove Preambule kao: "Visoke ugovorne strane, odlučne da spriječe ponavljanje bratoubilačkog sukoba koji je dva puta u našoj generaciji donio neizrecivu tugu i gubitak čovječanstvu...", što bi bilo slično uvodnim redovima Pakta Društva naroda. Nakon značajne rasprave na Konferenciji Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji, održanoj u San Franciscu, posebno sovjetskog insistiranja da se u Povelju uključi formulacija o jednakim pravima i samoopredjeljenju naroda, Preambula je značajno izmijenjena.

Uvodnu frazu "Mi, narodi Ujedinjenih nacija...", koja odražava preambulu Ustava Sjedinjenih Američkih Država, predložili su američki delegati konferencije Virginia Gildersleeve^[1] i Sol Bloom.^[2] Uvodna fraza "U većoj slobodi" postala je naslov prijedloga reforme UN-a sedmog generalnog sekretara, Kofija Annana.

Tekst

Preambula glasi:^[3]

MI, NARODI UJEDINJENIH NACIJA RIJEŠENI...

da spasemo buduća pokoljenja užasa rata, koji je dva puta u toku našeg života nanio čovječanstvu neopisive patnje; da ponovo potvrdimo vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske ličnosti, u ravnopravnost muškaraca i žena i nacija velikih i malih; da obezbijedimo uslove pod kojima će moći da se očuvaju pravda i poštovanje obaveza koje proističu iz Ugovora i drugih izvora međunarodnog prava kao i da radimo na socijalnom napretku i poboljšanju životnih uslova u većoj slobodi I U TOM CILJU da budemo tolerantni i da živimo zajedno u miru jedni sa drugima kao dobri susjedi, da ujedinimo svoje snage radi održanja mira i sigurnosti u svijetu, da obezbijedimo prihvatanjem načela i ustanovljavanjem metoda da se oružana sila ne upotrebljava osim u općem interesu, te da koristimo međunarodne mehanizme u svrhu unapređenja ekonomskog i socijalnog napretka svih naroda - ODLUČILI SMO DA UJEDINIMO SVOJE SNAGE RADI OSTVARENJA OVIH CILJEVA. Sukladno tome, naše vlade, posredstvom svojih predstavnika okupljenih u gradu San Francisku, uz priložene punomoći u ispravnoj i propisanoj formi, usvajaju ovu Povelju Ujedinjenih nacija i osnivaju

međunarodnu organizaciju koja će nositi naziv "Ujedinjene nacije".

Također pogledajte

Nirnberški principi

Reference

↑ Rosalind Rosenberg (Summer 2001). "Virginia Gildersleeve: Opening the Gates (Living Legacies)". Columbia Magazine.
↑ Schlesinger, Stephen E. (2004). Act of Creation: The Founding of the United Nations: A Story of Superpowers, Secret Agents, Wartime Allies and Enemies, and Their Quest for a Peaceful World. Cambridge, MA: Westview, Perseus Books Group. str. 236–7. ISBN 0-8133-3275-3.
↑ "Preamble". United Nations. Pristupljeno 2018-02-17.

Vanjski linkovi

Preambula povelje Ujedinjenih nacija: kaligrafski rukopis Hermanna Zapfa. Frankfurt na Majni, 1960.. Morgan Library & Museum, New York.

[gildersleeve-1] Rosalind Rosenberg (Summer 2001). "Virginia Gildersleeve: Opening the Gates (Living Legacies)". Columbia Magazine.

[Schlesinger-2] Schlesinger, Stephen E. (2004). Act of Creation: The Founding of the United Nations: A Story of Superpowers, Secret Agents, Wartime Allies and Enemies, and Their Quest for a Peaceful World. Cambridge, MA: Westview, Perseus Books Group. str. 236–7. ISBN 0-8133-3275-3.

[3] "Preamble". United Nations. Pristupljeno 2018-02-17.

[1]

[2]

[3]

p r u Diplomatska historija Drugog svjetskog rata
Konferencije	Američko-britanska (ABC-1) (1941) Prva međusaveznička (1941) Atlantska (1941) Druga međusaveznička (1941) Prva moskovska (1941) Prva vašingtonska (Arkadijska) (1941–1942) Treća međusaveznička (1942) Druga vašingtonska (1942) Druga moskovska (1942) Konferencija u Casablanki (1943) Adanska (1943) Treća vašingtonska (1943) Prva konferencija u Québecu (1943) Treća moskovska (1943) Prva kairska (1943) Konferencija o Velikoj Istočnoj Aziji (1943) Teheranska (1943) Druga kairska (1943) Konferencija premijera zemalja Britanskog komonvelta (1944) Konferencija u Bretton Woodsu (1944) Konferencija u Dumbarton Oaksu (1944) Druga konferencija u Québecu (1944) Četvrta moskovska (1944) Konferencija na Malti (1945) Konferencija u Jalti (1945) Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji (1945) Postdamska (1945)
Deklaracije i sporazumi	Minhenski sporazum (1938) Pakt Ribbentrop–Molotov (1939) Čelični pakt (1939) Britansko-tajlandski pakt o nenapadanju (1940) Dogovor "razarači za baze" (1940) Francusko-italijansko primirje (1940) Moskovski mirovni sporazum (1940) Trojni pakt (1940) Londonska deklaracija (1941) Britansko-sovjetski sporazum 1941 Primirje iz Akre (1941) Atlantska povelja (1941) Njemačko-turski sporazum o prijateljstvu (1941) Pariski protokoli (1941) Deklaracija Ujedinjenih nacija (1942) Kažnjavanje za ratne zloćine (1942) Britansko-sovjetski sporazum 1942 Kasibilsko primirje (1943) Kairska deklaracija (1943) Moskovska deklaracija (1943) Deklaracija četiri nacije Kinesko-američki sporazum o odricanju od ekstrateritorijalnih prava u Kini (1943) Kinesko-britanski sporazum o odricanju od ekstrateritorijalnih prava u Kini (1943) Moskovsko primirje (1944) Nirnberška povelja (1945) Potsdamski sporazum (1945) Potsdamska deklaracija (1945) Povelja Ujedinjenih nacija (1945) Pariski mirovni sporazumi (1947) Sporazum iz San Franciska (1951)
Organizacije	Britansko-francusko Vrhovno ratno vijeće Kinesko-američka kooperativna organizacija Evropska savjetodavna komisija Vijeće ministara vanjskih poslova
Povezano	Kapitulacija Njemačke Kapitulacija Japana