Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosna i Hercegovina od proglašenja njene nezavisnosti do Dejtonskog sporazuma.
Predsjedništvo se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, te jednog člana iz reda ostalih.
Početkom rata u Bosni i Hercegovini, tadašnji srpski članovi Biljana Plavšić i Nikola Koljević i hrvatski član Franjo Boras su napustili Predsjedništvo, ali su zamijenjeni u skladu sa izbornim rezultatima sljedećim kandidatima prema broju dobijenih glasova.
Na upražnjena mjesta članova Predsjedništva imenovani su Nenad Kecmanović, Mirko Pejanović i Ivo Komšić. Nenad Kecmanović, je ubrzo napustio Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, a na njegovo mjesto imenovana je Tatjana Ljujić-Mijatović.
Nakon što je proglasio secesiju na dijelu općine Velika Kladuša, Fikret Abdić je smijenjen zbog protivustavnih aktivnosti, a kasnije je također pred sudovima Hrvatske pravomoćno osuđen za ratne zločine. Na njegovo mjesto je imenovan Nijaz Duraković.
Nakon priznanja krivice za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti, Biljana Plavšić je osuđena pred Haškim tribunalom i trenutno izdržava kaznu.
Predsjedništvo za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini
Tokom rata u BiH, Predsjedništvo RBiH je zadržalo multietnički sastav, a sastojalo se od sljedećih članova:
- Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva (Bošnjak)
- Nijaz Duraković (Bošnjak)
- Ejup Ganić (Jugoslaven/Bošnjak)
- Ivo Komšić (Hrvat)
- Stjepan Kljujić (Hrvat)
- Mirko Pejanović (Srbin)
- Tatjana Ljujić-Mijatović (Srbin)
Predsjedništvo RBiH je bilo vrhovni komandant oružanih snaga RBiH, što je uključivalo Armiju RBiH, MUP RBiH, te HOS i TO BiH u početku rata.
Za vrijeme rata u BiH, Predsjedništvo je bilo jedina legalna institucija, priznata od međunarodne zajednice, koja je predstavljala Republiku Bosnu i Hercegovinu u svijetu.
Za razliku od političkih lidera Herceg-Bosne, Republike Srpske, Srbije i Hrvatske, niko od gore pomenutih ratnih članova Predsjedništva RBiH, kao ni Vlade RBiH, nije optužen za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.
Predsjedništvo nakon Rata u Bosni i Hercegovini
Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, naziv Republika Bosna i Hercegovina je zamijenjen s nazivom Bosna i Hercegovina. U skladu s novim nazivom, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je postalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nastavljajući kontinuitet ranijeg predsjedništva, ali s promijenjenom strukturom. Prema Dejtonskom sporazumu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji iz tri člana, po jednog člana iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.