Predstava u Škofjoj Loki
| Predstava u Škofjoj Loki | |
|---|---|
 Jedna od predstava | |
| Nematerijalna kulturna baština | |
| Regija | Evropa |
| Država |  Slovenija |
| Mjesto | Škofja Loka, |
| Predlagač | Slovenski etnografski muzej |
| Svjetska baština | |
| Lista upisa | Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva |
| UNESCO oznaka | 01203 |
| Datum upisa | 2016. |
| Lokacija upisa | UNESCO |
Predstava u Škofjoj Loki (latinski: Processio locopolitana, slovenski: Škofjeloški pasijon) najstarija je slovenska narodna predstava koja se izvodi ulicama srednjovjekovnog centra Škofje Loke u Sloveniji. U povorci tokom posta i Uskrsa učestvuje više od 900 domaćih izvođača.[1] Izvedi se na dijalektu vremena kada je napisana, i na više lokacija. [2]
Predstava je bazirana na drevnim djelima kapučinskog monaha Lovrenca Marusič - otac Romuald (1676.–1748.), sa prikazima 20 scena križnog puta i scena iz Starog i Novog zavjeta. Osim glumaca, u izvođenju predstave učestvuju glumci, oko 400 volontera i građanstvo iz lokalne zajednice. Predstava je tradicionalna, ali se zbog složenosti izvodi svakih šest godina.
Iako se smatra važnim dijelom lokalnog identiteta, predstava također doprinosi društvenoj koheziji dajući uključenim stanovnicima priliku da se povežu jedni s drugima i osjećaju se kao da doprinose svojoj zajednici. Znanje i vještine povezane s izvođenjem predstave prenose se sa starijih na mlađe generacije unutar porodica koje sudjeluju. Jedan dio zanatskih radionica svojom izradom pomaže u izvođenju predstave.Igra strasti se nalazi i u nastavnim planovima i programima lokalnih škola.
Reference[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Predstava u Škofjoj Loki |
