Prekaja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 44°18′51″N 16°31′41″E / 44.3142°N 16.5281°E / 44.3142; 16.5281
Prekaja
naselje
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Kanton 10
Općina Drvar
Koordinate 44°18′51″N 16°31′41″E / 44.3142°N 16.5281°E / 44.3142; 16.5281
Stanovništvo
 - Naselje 116 (2013)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 34
Matični broj 151700[1]
Matični broj općine 11614
Prekaja u Bosni i Hercegovini

Prekaja je naseljeno mjesto u općini Drvar, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Prekaja je iznad desne obale rijeke Unac, zapadne granice njenog područja. Sa istoka se pruža planina Klekovača, tj. Javorova Kosa, Vršina, Kolo i Lauševac. Od Župice je odvojena Sklopom i Orlovačom, a od Mokronoga donjim dijelom Sklopa. Naselje je uglavnom u proširenoj uvali doline Unca, a djelimično i na planinskim padinama. Glavnina je na nadmorskoj visini od oko 660 d0 700 m.

Prekaja je ustvari raštrkano selo sa osam područja - zaselaka: Kralji, Podbrina, Prekaja, Vranovina, Mračaj, Kotlina, Župa Pavići i Glavice. Središte je u kotlinskoj uvali, a oko njega su ostali pomenuti zaseoci, različite međusobne udaljenosti. Kroz selo prolazi regionalna cesta R-408.[3][4][5]

U drugoj polovini 20. stoljeća u ovom selu je napravljeno vještačko jezero, zvano Prekajsko jezero ili Župica, čija je primarna namjena bila podmirivanje potrebe industrije u Drvaru.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nekoliko gradinskih utvrda ukazuje na mogućnost da je ovo područje bilo naseljeno još u predrimsko doba. To se dovodi u vezu sa poznatom činjenicom da je područje oko Unca naseljavalo ilirsko pleme Sardeati. Može se pouzdano tvrditi da su ta stara naselja postojala i u rimsko doba, nakon pada u rimske uprave, 9. godine n.e. Rimljani su zatim, u prirodnim granicama Unačke doline, u koju se moglo smjestiti 52 dekurije plemena Sardeati (procjenjuje se oko 7.000-10.000 ljudi), osnovali svoj municipij Sardiatarum. Između ostalog, na to ukazuju i dva žrtvenika koje su postavili u Prekaji. Municipij je mogao biti osnovan za Hadrijana, odnosno Mlija (jer se upravo on spominje na jednom od njih - usp. T. Aurelius Proculus iz Prekaje), a najkasnije za Karakale (212. g.).[6]

U Prekaji je 1885. godine podignuta Crkva Uspenja Presvete Bogorodice, koja je obnovljena krajem 2008.

Tokom Rata u Bosni i nakon toga Prekaja je postala poznata po ozloglašenom logoru za Bošnjake u staroj osnovnoj školi. Od njih 80-ak, 24 ih je kasnije identificirano po kostima iz masovnh grobnica. Za zločine u tom logoru još uvijek nije odgovarao niko od neposrednih izvršitelja, ali su registrirani u slučajevima protiv Tolimira, Krajišnika, Karadžića i u optužnicama protiv drugih nalogodavaca.[7]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Prekaja
2013.[8]1991.[8]1981.[9]1971.[10]
Osoba116 (100,0%)430 (100,0%)574 (100,0%)656 (100,0%)
Srbi430 (100,0%)530 (92,33%)651 (99,24%)
Jugoslaveni43 (7,491%)
Hrvati1 (0,174%)
Ostali4 (0,610%)
Bošnjaci1 1 (0,152%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Zabilježeno je da je, u periodu od 22. do 24. oktobra 1973. Osnovnu školu "27 juli" u Prekaju pohađalo oko 370 učenika, od 3. do 8. razreda.[11][12]

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Arhivirano s originala, 9 Maj 2016. Pristupljeno 18. 9. 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ "Općina Drvar". nasbih.com. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  3. ^ http://www.kartabih.com/.
  4. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  5. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  6. ^ Bojanovski I. (1988): Bosna i Hercegovina u antičko doba. Radovi Akadenije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
  7. ^ http://cdtp.org/wp-content/uploads/2014/01/Stara_osnovna_skola_u_Prekaji-reduced.pdf Archived 12 August 2015 at the Wayback Machine..
  8. ^ a b "Naselje Prekaja". nasbih.com. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015. 
  11. ^ Hadžiselimović R. (1981). "Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)". Collegium Antropologicum 5 (Supplement): 63–66. 
  12. ^ Hadžiselimović R. et al. (1985). Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta. Sarajevo: Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]