Prekaja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Prekaja
naselje
Prekaja nalazi se u Bosna i Hercegovina
Prekaja
Prekaja
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°18′51″N 16°31′41″E / 44.3142°N 16.5281°E / 44.3142; 16.5281Koordinate: 44°18′51″N 16°31′41″E / 44.3142°N 16.5281°E / 44.3142; 16.5281
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonKanton 10
OpćinaDrvar
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto115
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 34
Matični broj151700[1]
Matični broj općine11614

Prekaja je naseljeno mjesto u općini Drvar, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Prekaja je iznad desne obale rijeke Unac, zapadne granice njenog područja. Sa istoka se pruža planina Klekovača, tj. Javorova Kosa, Vršina, Kolo i Lauševac. Od Župice je odvojena Sklopom i Orlovačom, a od Mokronoga donjim dijelom Sklopa. Naselje je uglavnom u proširenoj uvali doline Unca, a djelimično i na planinskim padinama. Glavnina je na nadmorskoj visini od oko 660 d0 700 m.

Prekaja je ustvari raštrkano selo sa osam područja - zaselaka: Kralji, Podbrina, Prekaja, Vranovina, Mračaj, Kotlina, Župa Pavići i Glavice. Središte je u kotlinskoj uvali, a oko njega su ostali pomenuti zaseoci, različite međusobne udaljenosti. Kroz selo prolazi regionalna cesta R-408.[2][3][4]

U drugoj polovini 20. stoljeća u ovom selu je napravljeno vještačko jezero, zvano Prekajsko jezero ili Župica, čija je primarna namjena bila podmirivanje potrebe industrije u Drvaru.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nekoliko gradinskih utvrda ukazuje na mogućnost da je ovo područje bilo naseljeno još u predrimsko doba. To se dovodi u vezu sa poznatom činjenicom da je područje oko Unca naseljavalo ilirsko pleme Sardeati. Može se pouzdano tvrditi da su ta stara naselja postojala i u rimsko doba, nakon pada u rimske uprave, 9. godine n.e. Rimljani su zatim, u prirodnim granicama Unačke doline, u koju se moglo smjestiti 52 dekurije plemena Sardeati (procjenjuje se oko 7.000-10.000 ljudi), osnovali svoj municipij Sardiatarum. Između ostalog, na to ukazuju i dva žrtvenika koje su postavili u Prekaji. Municipij je mogao biti osnovan za Hadrijana, odnosno Mlija (jer se upravo on spominje na jednom od njih - usp. T. Aurelius Proculus iz Prekaje), a najkasnije za Karakale (212. g.).[5]

U Prekaji je 1885. godine podignuta Crkva Uspenja Presvete Bogorodice, koja je obnovljena krajem 2008.

Tokom Rata u Bosni i nakon toga Prekaja je postala poznata po ozloglašenom logoru za Bošnjake u staroj osnovnoj školi. Od njih 80-ak, 24 ih je kasnije identificirano po kostima iz masovnh grobnica. Za zločine u tom logoru još uvijek nije odgovarao niko od neposrednih izvršitelja, ali su registrirani u slučajevima protiv Tolimira, Krajišnika, Karadžića i u optužnicama protiv drugih nalogodavaca.[6]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Prekaja
2013.[7]1991.1981.[8]1971.[9]
Osoba115 (100,0%)430 (100,0%)574 (100,0%)656 (100,0%)
Srbi115 (100,0%)430 (100,0%)530 (92,33%)651 (99,24%)
Jugoslaveni43 (7,491%)
Hrvati1 (0,174%)
Ostali4 (0,610%)
Bošnjaci1 (0,152%)1
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Zabilježeno je da je, u periodu od 22. do 24. oktobra 1973. Osnovnu školu "27 juli" u Prekaju pohađalo oko 370 učenika, od 3. do 8. razreda.[10][11]

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 18. 9. 2015.
  2. ^ http://www.kartabih.com/.
  3. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  5. ^ Bojanovski I. (1988): Bosna i Hercegovina u antičko doba. Radovi Akadenije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
  6. ^ http://cdtp.org/wp-content/uploads/2014/01/Stara_osnovna_skola_u_Prekaji-reduced.pdf Archived 2015-08-12 na Wayback Machine.
  7. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015.
  10. ^ Hadžiselimović R. (1981). "Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)". Collegium Antropologicum. 5 (Supplement): 63–66.
  11. ^ Hadžiselimović R. et al. (1985). Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta. Sarajevo: Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. Eksplicitna upotreba et al. u: |authors= (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]