Prekid (računarstvo)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Izvori prekida i način na koji procesor rukuje sa njima

Kod digitalnih računara prekid (engleski: Interrupt) jest ulazni signal procesora koji ukazuje na događaj kojem je potrebna neposredna pažnja. Prekid signalizira procesor zahtjevom da prekine trenutno izvršavajući kôd, tako da se taj događaj može pravovremeno obraditi. Ako je zahtjev prihvaćen, procesor reague obustavljajući trenutne aktivnosti, spremajući njegovo stanje i izvršavajući podrutinu koja se zove interrupt handler koja će da se pozabavi tim događajem. Ovaj prekid je privremen i osim ako prekid ukazuje na fatalnu grešku, procesor nastavlja normalne aktivnosti nakon završetka obrade prekida.[1]

Prekidi se obično koriste na hardverskim uređajima kako bi ukazali na elektroničke ili fizičke promjene stanja koje zahtijevaju pažnju. Prekidi se često koriste kod multitaskinga (istovremeno obavljanje više zadataka).[2]

Vrste[uredi | uredi izvor]

Prekidi mogu biti izazvani od strane hardverskih ili softverskih događaja. Oni se dijele na hardverske prekide ili softverske prekide. Za bilo koji određeni procesor, broj hardverskih prekida ograničen je brojem signala zahtjeva za prekid (IRQ), dok je broj softverskih prekida određen dizajnom procesora.

Hardverski prekidi[uredi | uredi izvor]

Zahtjev za prekid hardvera (IRQ) jest elektronički signal koji izdaje neki drugi hardverski uređaj prema procesoru, kako bi naznačio da mu treba pažnja operativnog sistema (OS).[3] Takvi uređaji mogu biti dio računara (npr. kontroler diska ) ili mogu biti vanjski periferni uređaji. Na primjer, pritisak tipke na tastaturi ili pomicanje miša pokreće hardverske prekide pomoću kojih procesor očitava pritisak tipke ili položaj miša.

Softverski prekidi[uredi | uredi izvor]

Softverski prekid je zahtijevan od samog procesora nakon izvršavanja određenih instrukcija ili kada su ispunjeni određeni uvjeti. Svaki softverski signal prekida povezan je s određenim rukovaocem prekida.

Softverski prekid može biti namjerno uzrokovan izvršavanjem posebne instrukcije koja se poziva na prekid kad se izvrši. Takve instrukcije djeluju slično kao pozivi podprograma i koriste se u različite svrhe, poput zahtjeva za uslugama operativnog sistema i interakcije s upravljačkim programima uređaja.

Prekidi softvera mogu se također neočekivano pokrenuti greškama kod izvršavanja programa. Ovi prekidi se obično nazivaju traps (zamke) ili exceptions (izuzeci). Na primjer, izuzetak dijeljenja sa nulom če biti "bačen" (zahtijeva se prekid softvera) ako procesor izvrši instrukciju sa nulom. Obično će operativni sistem uhvatiti i obraditi ovaj izuzetak.

Tipična upotreba[uredi | uredi izvor]

Prekidi se obično koriste za servisiranje hardverskih tajmera, prijenos podataka u i iz pohrane i komunikacijske interfejse (npr. UART, Ethernet), rukovanje mišom i tastaturom, te za reagiranje na bilo koje druge vremenski osjetljive događaje kako to zahtijeva aplikativni sistem.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jonathan Corbet; Alessandro Rubini; Greg Kroah-Hartman (2005). "Linux Device Drivers, Third Edition, Chapter 10. Interrupt Handling" (PDF). O'Reilly Media. str. 269. Pristupljeno 25. 12. 2014. Then it's just a matter of cleaning up, running software interrupts, and getting back to regular work. The "regular work" may well have changed as a result of an interrupt (the handler could wake_up a process, for example), so the last thing that happens on return from an interrupt is a possible rescheduling of the processor.
  2. ^ Rosenthal, Scott (maj 1995). "Basics of Interrupts". Arhivirano s originala, 26. 4. 2016. Pristupljeno 11. 11. 2010.
  3. ^ "Hardware interrupts". Pristupljeno 9. 2. 2014.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]