Gojaznost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Pretilost)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Gojaznost
Obesity-waist circumference.svg
Siluete i obimi stomaka predstavljaju normalnu, osobu prekomjerne težine i gojaznu osobu
SpecijalnostEndokrinologija Izmijeni na Wikipodacima

Gojaznost ili pretilost je medicinsko stanje u kojem je višak tjelesne masnoće akumuliran u tolikoj mjeri da ima negativan utjecaj na zdravlje, što može dovesti do skraćenja očekivanog životnog vijeka i/ili povećane probleme sa zdravljem.[1][2] U zapadnim zemljama, ljudi se smatraju gojaznim kada je njihov indeks tjelesne mase (BMI)[3], mjera dobijena dijeljenjem visine osobe sa matematičkim korjenom težine te osobe, prelazi 30 kg/m2, dok se raspon između 25 i 30 kg/m2 smatra osobom prekomjerne težine. U nekim državama istočne Azije koriste se još precizniji i stroži kriteriji.

Pjejotropna ekspresija gena za gojaznost i šećernu bolest, sa odgovarajućim biološim procesima: slika 2. gen Irx3 djeluje u mozgu i regulira metabolizam i promjene u selekciji makronutrijenata
(A) Analiza ekspresije različito eksprimiranih gena u hipotalamusu: Irx3–/– i WT miševi koji koriste GO obilježja. Dijagram toka Sankey prikazuje sve gene regulirane u hipotalamusima putem Irx3–/– životinje s velikim obogaćenjem ćelijskih metaboličkih procesa i najbolje rangirane bolesti povezane s njima. (Prikazani su genski simboli).
(B) Poređenje eksperimenta sa dvije boce za Irx3-/- i WT miševe. Podaci su izraženi kao srednja vrijednost ± SEM. * P <0,05, u poređenju sa WT grupom.
(C) Plot regionalne asocijacije FTO lokusa. Lokus Zoom je korišten za prikazimanje pomoću negativnih log10 P vrijednosti svakog SNP-a unutar ± 700 kb iz rs1421085, vodećeg SNP lokusa (Izvor:Débora R. Sobreira, Amelia C. Joslin, Qi Zhang, Iain Williamson, Grace T. Hansen, Kathryn M. Farris , Noboru J. Sakabe, Nasa Sinnott-Armstrong, Grazyna Bozek, Sharon O. Jensen-Cody, Kyle H. Flippo6 , Carole Ober , Wendy A. Bickmore, Matthew Potthoff , Mengjie Chen, Melina Claussnitzer, Ivy Aneas, Marcelo A. Nóbrega (2021): Extensive pleiotropism and allelic heterogeneity mediate metabolic effects of IRX3 and IRX5. Science, 372, 65446: 1085-1091.)

Gojaznost povećava rizik od pojave različitih bolesti, naročito bolesti srca, dijabetesa tipa 2, opstruktivne apneje, određenih vrsta raka i osteoartritisa.[2] Najčešći uzrok gojaznosti je kombinacija prekomjernog unosa energije putem hrane, nedostatak fizičke aktivnosti i genetska sklonost debljanju, mada je samo nekoliko slučajeva zabilježeno gdje su uzroci gojaznosti bili samo geni, endokrini poremećaji, korištenje određenih lijekova ili psihijatrijski poremećaji i bolesti. Dokazi koji podržavaju stavove da, iako neke osobe jedu vrlo malo ali i pored toga dobijaju na težini zbog sporog metabolizma, su malobrojni. U prosjeku, gojazne osobe imaju veću potrošnju energije u odnosu na mršave osobe zbog energije koja je neophodna da se zadrži povećana tjelesna masa.[4][5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ WHO 2000 str.6
  2. ^ a b Haslam DW, James WP (2005). "Obesity". Lancet (Review). 366 (9492): 1197–209. doi:10.1016/S0140-6736(05)67483-1. PMID 16198769.
  3. ^ WHO 2000 str.9
  4. ^ Kushner, Robert (2007). Treatment of the Obese Patient (Contemporary Endocrinology). Totowa, NJ: Humana Press. str. 158. ISBN 1-59745-400-1. Pristupljeno 5. 4. 2009.
  5. ^ Adams JP, Murphy PG (juli 2000). "Obesity in anaesthesia and intensive care". Br J Anaesth. 85 (1): 91–108. doi:10.1093/bja/85.1.91. PMID 10927998.

Literatura[uredi | uredi izvor]



Star of life.svg Nedovršeni članak Gojaznost koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.