Pretraživač (računarstvo)
Pretraživač (u računarstvu; engleski: search engine) jest računarski program ili informacijski sistem namijenjen pronalaženju relevantnih informacija u velikim zbirkama podataka, najčešće na World Wide Webu. U praksi korisnik unosi upit u tekstualnom obliku, a sistem vraća uređenu listu rezultata na osnovu postupaka kao što su indeksiranje, obrada upita i rangiranje dokumenata.[1][2]
Najrašireniji oblik jeste veb-pretraživač, koji automatski obilazi mrežne stranice, gradi indeks njihovog sadržaja i zatim rezultate prikazuje prema procijenjenoj relevantnosti i korisnosti. Savremeni sistemi pretrage uglavnom rade kroz tri osnovne faze: pronalaženje sadržaja (crawling), njegovo uvrštavanje u indeks (indexing) i prikazivanje odgovora na korisnički upit uz primjenu različitih sistema rangiranja.[3][4]
Historija
[uredi | uredi izvor]Rani sistemi za pretragu na internetu nastali su prije masovne upotrebe World Wide Weba. Archie, razvijen 1990, često se navodi kao prvi internet-pretraživač, ali je pretraživao nazive datoteka na FTP serverima, a ne veb-stranice. Među prvim sistemima koji su obilazili i indeksirali Veb bio je World Wide Web Wanderer iz 1993, dok se WebCrawler iz 1994. često navodi kao prvi široko poznat veb-pretraživač s punotekstualnim pretraživanjem stranica.[1][5]
Daljnji razvoj obilježili su sistemi koji su, osim prostog poklapanja ključnih riječi, počeli koristiti strukturu hiperveza za procjenu važnosti stranica. U tom je kontekstu naročito utjecajan bio PageRank, algoritamski pristup koji su opisali Larry Page i Sergey Brin pri razvoju ranog Googlea.[6][7]
Način rada
[uredi | uredi izvor]Osnovni tehnički zadatak pretraživača jest informacijsko pretraživanje. Sistem najprije prikuplja ili prima skup dokumenata, zatim iz njih izdvaja podatke potrebne za pretragu i gradi indeks koji omogućuje brzo pronalaženje odgovora na korisničke upite. Kod veb-pretraživača taj posao obavljaju automatizirani programi, često zvani veb crawleri ili spideri, koji redovno obilaze stranice i registriraju promjene u sadržaju.[3][8]
Kada korisnik unese upit, sistem ga analizira, uspoređuje s indeksom i određuje redoslijed rezultata. Pri tome se mogu uzimati u obzir podudarnost pojmova, položaj termina u dokumentu, svježina sadržaja, kvalitet izvora, povezanost stranica preko hiperveza te dodatni kontekst kao što su jezik ili lokacija korisnika.[4][9]
Vrste
[uredi | uredi izvor]Pretraživači se mogu dijeliti prema vrsti zbirke koju pretražuju ili prema namjeni. Opći veb-pretraživači pretražuju veliki dio javno dostupnog veba, dok specijalizirani sistemi mogu biti usmjereni na naučne radove, bibliotečke kataloge, vijesti, slike, videozapise, softverske repozitorije ili interne zbirke dokumenata u organizacijama.[1][2]
U širem smislu, pretraživač može biti i komponenta unutar baze podataka, digitalne biblioteke, poslovnog informacionog sistema ili lokalne aplikacije. Zbog toga pojam ne označava samo javne internetske servise nego i svaku računarsku infrastrukturu koja podržava pretragu nad strukturiranim ili nestrukturiranim podacima.[1][2]
Značaj
[uredi | uredi izvor]Pretraživači predstavljaju jednu od ključnih tehnologija savremenog interneta jer omogućuju pristup velikim količinama digitalnih informacija koje bi bez indeksiranja i rangiranja bile teško upotrebljive. Njihov razvoj snažno je povezan s područjima kao što su informacijsko pretraživanje, obrada prirodnog jezika, rudarenje podataka, mašinsko učenje i optimizacija za pretraživače (SEO).[2][10]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 4 "Search engine". Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 9. 3. 2026.
- 1 2 3 4 "Information Retrieval: How NIST Helps You Find That Video Online". NIST. 11. 2. 2020. Pristupljeno 9. 3. 2026.
- 1 2 "In-depth guide to how Google Search works". Google Search Central. Pristupljeno 9. 3. 2026.
- 1 2 "A guide to Google Search ranking systems". Google Search Central. Pristupljeno 9. 3. 2026.
- ↑ "Archie". Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 9. 3. 2026.
- ↑ Brin, Sergey; Page, Lawrence (1998). "The Anatomy of a Large-Scale Hypertextual Web Search Engine". Computer Networks and ISDN Systems. 30 (1–7): 107–117. Pristupljeno 9. 3. 2026.
- ↑ Page, Lawrence; Brin, Sergey; Motwani, Rajeev; Winograd, Terry (1999). The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web (PDF) (Report). Stanford InfoLab. Pristupljeno 9. 3. 2026.
- ↑ "Overview of crawling and indexing topics". Google Search Central. Pristupljeno 9. 3. 2026.
- ↑ "How Google determines ranking results". Google. Pristupljeno 9. 3. 2026.
- ↑ "Search engine optimization (SEO)". Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 9. 3. 2026.