Prijeko Brdo
Prijeko Brdo | |
---|---|
Naseljeno mjesto | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 44°46′26″N 18°20′10″E / 44.773806°N 18.336141°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Tuzlanski |
Grad | Gračanica |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 386 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Pozivni broj | (+387) 35 |
Matični broj | 120294[1] |
Matični broj grada | 11479 |
Prijeko Brdo je naseljeno mjesto u gradu Gračanici, Bosna i Hercegovina.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Naselje Prijeko Brdo se nalazi u sjevernom dijelu općine Gračanica na nadmorskoj visini od 200 - 400 metara. Zahvata površinu od deset kvadratnih kilometara.
U Prijeko Brdo dolazi se putem koji vodi od Gračanice do Gradačca u Gornjim Doborovcima odvaja se put, do MZ Prijeko Brdo. Naselja su razbacana i odvojena jedna od drugih, ali su povezana asfaltnim putevima. Prijeko Brdo danas je, po broju stanovnika jedna od manjih mjesnih zajednica na području općine i udaljena 11 km od Gracanice.
Historija
[uredi | uredi izvor]MZ Prijeko Brdo je bila u sastavu MZ Soko do 1971. god. Naselje ima četvororazrednu osnovnu školu od 1955. godine, koja je u sastavu osmogodišnje škole u Džakulama. Nova školska zgrada izgrađena je 1996/7. Prve savremene trgovine otvorene su 1978. i 1979. godine, zatim poljoprivredna apoteka, ambulanta, dom kulture , džamija, te je uspostavljena autobuska veza sa Gračanicom. Distributivni sistem električne energije je uspostavljen pedesetih godina a fiksne telefonske linije su uvedene 1980. godine.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Sastav stanovništva – naselje Prijeko Brdo | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[2] | 1991.[3] | ||||||
Osoba | 386 (100,0%) | 464 (100,0%) | |||||
Bošnjaci | 385 (99,74%) | 464 (100,0%)1 | |||||
Nepoznato | 1 (0,259%) | – |
Privreda
[uredi | uredi izvor]Glavno zanimanje stanovništva u ovom naselju oduvijek je bila poljoprivreda. Neki su se pomalo bavili i seoskim zanatima. Osim toga, u mjestu se nalazi pogon za proizvodnju obuće firme Fortuna-Gračanica.
Vodosnabdijevanje
[uredi | uredi izvor]Konfiguracija terena u Prijekom Brdu veoma je nepovoljna, pa je i snabdijevanje pitkom vodom otežano. Prvi vodovod doveden je 1973. godine sa udaljenosti od 9 kilometara sa područja Sijedog krša. Taj vodovod, međutim, nije mogao dugo podmirivati potrebe svih domaćinstava Prijekog Brda, pa su mještani od izvorišta Slane bare, udaljeno četiri kilometra izgradili još jedan vodovod, odakle se napaja centralno naselje Rijeka. Naselje Džinići imaju poseban vodovod iz Cikota. Postoji još nekoliko vodovoda sa obližnjih izvora slabijeg kapaciteta, a mnoga domaćinstva uz vodovod imaju i vlastite bunare iz kojih se snabdijevaju vodom.
Narodna nošnja
[uredi | uredi izvor]Ranije su u ovom naselju muškarci nosili čakšire ili šalvare koje su opasivali pojasom, a nosili su i gunjeve. Šalvare su pravljene od crnog glota i imale su spušten zadnji dio (tur). Nošeni su i jeleci, a ispod njih košulje od pamuka. Na glavama su nosili fesove omotane pamrama ili krmezovima. Na nogama su nosili opanke putrovce i debele vunene čarape.
Žene su nosile dimije od pamuka i košuljce koji su bili ukrašeni vezenim uzvodima. Na glavama su nosile šamije ili feredže sa zavicima kojima su skrivale lice. Po košuljcima su se zavisno do godišnjeg doba, nosili jeleci ili pamuklije, a na nogama cipele ili opanci.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 23. 1. 2016.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 23. 1. 2016.