Primijenjena vjerovatnoća
Primijenjena vjerovatnoća jest primjena teorije vjerovatnoće na statističke probleme i druge naučne i inženjerske domene.
Djelokrug[uredi | uredi izvor]
Mnoga istraživanja koja uključuju vjerovatnoću rade se pod okriljem primijenjene vjerovatnoće. Međutim, dok je takvo istraživanje motivirano (u određenoj mjeri) primijenjenim problemima, istraživače obično najviše zanimaju matematički aspekti problema (što je tipično za primijenjenu matematiku općenito).
Stručnjaci u ovom području posebno se bave primjenom stohastičkih procesa, i vjerovatnoće općenito, na prirodne, primijenjene i društvene nauke, uključujući biologiju, fiziku (ubrajajući astronomiju), hemiju, medicinu, računarske nauke i informacijske tehnologije te ekonomiju.
Druga sfera interesovanja jest inženjerstvo, posebno u područjima neizvjesnosti, upravljanja rizikom, probabilističkog dizajna i osiguranja kvaliteta.
Primjena[uredi | uredi izvor]
- Područja primjene
- Teorija propasti
- Statistička fizika
- Stehiometrija i modeliranje hemijskih reakcija
- Ekologija, naročito izrada modela populacije
- Evolucijska biologija
- Optimizacija u računarskoj nauci
- Telekomunikacije
- Vrednovanje opcija u ekonomiji
- Ewensova formula uzorkovanja u populacijskoj genetici
- Operacijska istraživanja
- Matematika kockanja
- Stohastički procesi:
- Dodatne informacije i resursi
- Applied Probability Trust
- INFORMS – Institut za operacijska istraživanja i menadžmentske nauke
Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]
- Baeza-Yates, R., Recent advances in applied probability, "Springer", 2005; ISBN 0-387-23378-4
- Blake, I. F., Introduction to Applied Probability, "Wiley", 1981; ISBN 0-471-06082-8