Idi na sadržaj

Prirodno i kulturno-historijsko područje Kotora

Koordinate: 42°29′N 18°42′E / 42.483°N 18.700°E / 42.483; 18.700
Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prirodno i kulturno-historijsko područje Kotora
Svjetska baština
Crkva Gospa od Zdravlja
LokacijaKotor, Crna Gora
Referenca125
Proširenja2012, 2015
Koordinate42°29′N 18°42′E / 42.483°N 18.700°E / 42.483; 18.700

Prirodno i kulturno-historijsko područje Kotora je mjesto svjetske baštine koje se nalazi u Crnoj Gori i koje je upisano na listu 1979. godine. Obuhvata stari grad Kotor (italijanski: Cattaro), kotorske fortifikacije i okolno područje unutrašnjeg dijela Bokokotorskog zaliva.

Stari grad Kotor

[uredi | uredi izvor]

Stari grad Kotora nalazi se unutar gradskih zidina i predstavlja dobro očuvan i restauriran srednjovjekovni gradski pejzaž s istaknutim građevinama, uključujući Katedralu svetog Tripuna (izgrađenu 1166. godine).

Katedrala Svetog Tripuna

Kotor je pretrpio velika oštećenja tokom zemljotresa 15. aprila 1979. godine, što je dovelo do toga da bude uvršten i na Listu ugrožene svjetske baštine iste godine kada je i upisan. Nakon značajne obnove unutar grada, Kotor je 2003. godine skinut s te liste.

Kotorske utvrde

[uredi | uredi izvor]

Utvrđenja čine sistem odbrambenih vojnih građevina izgrađenih radi zaštite srednjovjekovnog grada Kotora. Ona obuhvataju gradske zidine s kapijama i bastionima, bedeme koji se penju uz brdo Svetog Ivana, tvrđavu Svetog Ivana (San Giovanni) i prateće objekte. Iako neki dijelovi potiču još iz rimskog i bizantijskog perioda, većina utvrđenja je podignuta tokom mletačke vladavine, dok su kasnije određene izmjene izvršili Austrijanci. Utvrđenja predstavljaju najznačajniji element ovog lokaliteta svjetske baštine.[1]

Područje Kotora

[uredi | uredi izvor]

Područje koje je obuhvaćeno lokalitetom svjetske baštine obuhvata unutrašnji zaliv Kotora (iza tjesnaca Verige) sa okolnim planinama i gradovima, posebno Risnom i Perastom, pored samog Kotora. Takođe, ostrva Sveti Đorđe i Gospa od Škrpjela čine dio ovog lokaliteta.

Očuvanje

[uredi | uredi izvor]

1979 godine, kada je lokalitet upisan na Listu svjetske baštine, takođe je stavljen na Listu ugroženih zbog oštećenja izazvanih zemljotresom. Zbog zajedničkih međunarodnih napora, velika većina tih oštećenja, posebno u vezi sa gradom Kotorom, sanirana je. 2003. godine, lokalitet je skinut s liste ugroženih.

Lokalitet svjetske baštine suočava se s izazovima na nekoliko frontova. Prirodne opasnosti poput erozije i zemljotresa uvijek će predstavljati prijetnju. Međutim, akutniji problem predstavlja uticaj ljudskih aktivnosti. Tako je primijećeno da neki urbani razvoj nije u skladu s ciljevima očuvanja.[2] Jedan od problema predstavlja prijedlog izgradnje mosta preko tjesnaca Verige: predloženi most Verige između rta Sveta Nedjelja i rta Opatovo omogućio bi promet Jadranske magistrale, koja trenutno koristi trajektni sistem za prelazak zaliva.[2] Kada je lokalitet upisan 1979. godine, to je učinjeno na temelju njegovih kulturnih vrijednosti; Izvještaj UNESCO misije iz 2008. godine sugerira da se razmotri i njegova izuzetna vrijednost kao "kulturnog krajolika", što bi moglo dovesti do ponovnog prijavljivanja.[2]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Preliminary Technical Assessment of the European Commission/Council of Europe Joint Programme on the Integrated Rehabilitation Project Plan/Survey on the Architectural and Archeological Heritage. "Fortifications of Kotor, Kotor, Montenegro (Serbia and Montenegro), 2005" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 15. 11. 2008. Pristupljeno 16. 11. 2008.
  2. ^ a b c UNESCO (21. 2. 2008). "Mission Report. The Natural and Culturo-Historical Region of Kotor". Pristupljeno 16. 11. 2008.