Prirodno okruženje
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Prirodno okruženje obuhvata sve žive i nežive stvari se se prirodno javljaju na Zemlji. Nekada se kaže, da je prirodni okoliš sve ono što nije rezultat čovjekove aktivnosti ili intervencije, ali ovo nije tečano iz razloga što prirodan okolina obuhvata sve žive stvari, uključujući i ljudska bića. Prirodni okoliš je u suprosnosti sa izgrađenim okolišom, te je i u suprotnosti sa konceptom kulturološkog pejzaža. U mnogim kontekstima, koristi se samo termin okoliš, kao u imenu Agencije za zaštitu okoliša iz SAD-a, te organizacija, kao što su Odbrana okoliša.[1]
Koncept prirodnog okruženja može se razlikovati kroz sljedeće komponente:
- Potpune ekološke cjeline koje funkcionišu kao prirodni sistemi bez masivne intervencije civiliziranog čovjeka, uključujući svu vegetaciju, mikroorganizme, tlo, stijene, visoravni, planine, atmosferu i prirodne pojave koje se odvijaju unutar njihovih granica i u skladu s njihovom prirodom.[2]
- Univerzalni prirodni resursi i fizičke pojave koje nemaju jasno određene granice, kao što su zrak, voda i klima, kao i energija, zračenje, električni naboj i magnetizam, a koje ne potiču iz djelovanja civiliziranog čovjeka.[2]
Suprotno prirodnom okruženju stoji izgrađeno okruženje. Izgrađena okruženja su prostori u kojima su ljudi temeljno preoblikovali pejzaže, poput urbanih sredina i poljoprivrednih površina nastalih prenamjenom zemljišta, pri čemu se prirodno okruženje u velikoj mjeri mijenja u pojednostavljeno, ljudsko okruženje. Čak i radnje koje djeluju manje radikalno, poput gradnje zemljane kolibe ili postavljanja fotonaponskog sistema u pustinji, rezultiraju time da izmijenjeno okruženje postaje vještačko. Iako mnoge životinje grade strukture kako bi sebi osigurale bolje uslove za život, one nisu ljudi, pa se, primjerice, dabrovske brane i građevine termita koji prave humke smatraju prirodnima.[3]
Na Zemlji ne postoje apsolutno prirodna okruženja. Prirodnost se obično kreće na kontinuumu, od 100% prirodnog na jednom kraju do 0% prirodnog na drugom. Masovne promjene okoliša koje je uzrokovalo čovječanstvo u antropocenu temeljno su utjecale na sva prirodna okruženja, uključujući klimatske promjene, gubitak biodiverziteta te zagađenje plastikom i drugim hemikalijama u zraku i vodi. Preciznije rečeno, moguće je posmatrati različite aspekte ili komponente nekog okruženja i uočiti da stepen njihove prirodnosti nije ujednačen. Ako, na primjer, uzmemo poljoprivredno polje i razmotrimo mineraloški sastav i strukturu njegovog tla, ustanovit ćemo da je prvi prilično sličan tlu netaknute šume, dok je struktura znatno drugačija.[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Johnson, D. L.; Ambrose, S. H.; Bassett, T. J.; Bowen, M. L.; Crummey, D. E.; Isaacson, J. S.; Johnson, D. N.; Lamb, P.; Saul, M. (1997). "Meanings of Environmental Terms". Journal of Environmental Quality (jezik: engleski). 26 (3): 581–589. doi:10.2134/jeq1997.00472425002600030002x. ISSN 0047-2425.
- 1 2 Environment (9. 2. 2022). "The natural environment system". Environment (jezik: engleski). Pristupljeno 3. 2. 2026.
- ↑ Dalfen, Aliya. "Resource Guides: Sustainability Education Research Guide: Natural Environment". libguides.humber.ca (jezik: engleski). Pristupljeno 3. 2. 2026.
- ↑ Institute of Medicine (US) Roundtable on Environmental Health Sciences, Research; Frumkin, Howard; Jackson, Richard J. (2002), Human Health and the Natural Environment (jezik: engleski), National Academies Press (US), pristupljeno 3. 2. 2026 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor] | Ovaj članak je u začetku. |
