Prošenje krofni

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Prošenje krofni (njemački: Krapfenbetteln, Krapfenschnappen, Krapfenschnaggeln, Kropfenlottern,[1] Krapfenpërchteln[2]) je stari je običaj, koji je raširen na blagdan Svih svetih ili Dušni dan u južnom i istočnom Tirolu u Austriji i Italiji. Prerušeni domaći dječaci ili muškarci za recitaciju poezije dobivaju krofne pečene na masti s raznim nadjevima. Ako u kuću uđe mnogo prosjaka za krofne, to obećava dobru i uspješnu godinu. U italijanskoj Pfunderer dolini je ovaj običaj raširen, te se nekada prakticirao 31. oktobra na noć prije Svih svetih, ali je u ovom području prije nekoliko desetina godina premješten na 11. novembar, kako bi se istovremeno obilježavala crkvena slava svetog Martina u Vintlu i okolnim mjestima. Prosjačenje krafni također je rašireno u drugim područjima Južnog Tirola, uključujući doline Ultental i Ahrntal: Tamo, tokom običaja "Pitschele-Singen", grupa muškaraca ide od kuće do kuće devet večeri između Dušnog dana i Martinja i pjevaju pjesme sirotih duša. Kao zahvalu sudionici dobivaju domaće krofne ili svježi domaći kruh.[3]

Slijed[uredi | uredi izvor]

Prosjaci krafni maskiraju se maskom za lice od bijelog platna s prorezima za oči i dugim nosom. U manjim grupama ili pojedinačno, prosjaci krofni posjećuju okolna seoska gospodarstva kad padne mrak. Svoju prisutnost najavljuju kucanjem i izgovorima u falsetu. "La inna, Wenns Kropfnbettla sein!" ("Uđite samo ako su to prosjaci krafni!") dobrodošli je poziv od domaćina. Prosjaci krofni bi su zatim predstavili recitovanjem ili pjevanjem, poput:

Prosjaci krafni zahvaljuju domaćinima razgovorom ili pjesmom i sviranjem uz ples ako bi neko imao harmoniku ili usnu harmoniku. Koriste se sve vrste trikova kako bi se u razgovoru otkrio identitet prosjaka krofni s kapuljačama. Ovi zauzvrat čine zabavnim prevariti porodicu domaćina što je vještije moguće dajući kazališne uloge najboljima.

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Podrijetlo prošnje krafni, koje se u literaturi opisuje kao stari običaj, leži u štovanju mrtvih i vjerovanju u duhove, s nadom u plodnost. Nekada su se isprošene krofne stavljale na grobove. Uoči blagdana Svih svetih krofnom su darivani siromašni ljudi, koji su idući od kuće do kuće ih sakupljali, a prosjacima ili hendikepiranima i nemoćnima su "prosjaci krofni" donosili krofne.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Kropfenlottern in Ulten". baeuerinnen.it (jezik: njemački). Pristupljeno 14. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ http://www.austriaca.at/wboe/2/1045-1046.pdf
  3. ^ "Krapfenbetteln". suedtirolerland.it (jezik: njemački). Pristupljeno 14. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dr. Paul Gruber: VINTL Geschichte und Gegenwart einer Gemeinde herausgegeben von der Schützenkompanie Bartlmä von Guggenberg, Vintl 1981, Herstellung: Athesiadruck Bozen, S. 480 ff.