Prohići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Prohići
(naselje)
Prohići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Prohići
Prohići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°59′13″N 19°21′22″E / 43.9869°N 19.3561°E / 43.9869; 19.3561Koordinate: 43°59′13″N 19°21′22″E / 43.9869°N 19.3561°E / 43.9869; 19.3561
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaSrebrenica
Nadmorska visina300 – 650 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto125
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 56
Matični broj223948[1]
Matični broj općine20567

Prohići su naseljeno mjesto u općini Srebrenica, Bosna i Hercegovina.

Opći podaci[uredi | uredi izvor]

Naselje se nalazi u južnom dijelu općine Srebrenica, u regiji Osat. Od grada Srebrenice je udaljeno 31,5 kilometara. Jugozapadni, niži dio naselja nalazi se u priobalju Perućačkog jezera, u donjem dijelu padine Zabrđa, dok se zaseok Grujičići, gornji dio, nalazi u podnožju brda Karan-gaj (997 m). Manji dio naselja potopljen je hidro-akumulacijom jezera. Razbijenog je tipa sa šest zaseoka: Grujičići, Kovačići, Prohići, Raušići, Vučica i Zagaj. Priobalni zaseoci (Kovačići, Prohići i Zagaj) smješteni su na nadmorskoj visini od 300 do 350 m, dok su Grujičići smješteni na 650 m. Naselje obuhvata katastarske općine Prohići (1,65 km2) i Vučica (1,66 km2) ukupne površine 3,3 km2, od čega je 43% u privatnom vlasništvu. Djeca iz Prohića četverogodišnju osnovnu školu pohađala su u Klotjevcu, dok su vjerske obaveze izvršavane u džamiji u Klotjevcu koju su srušili pripadnici VRS 1993.

Historija[uredi | uredi izvor]

Do jula 1995, ubijeno je devet osoba iz Prohića, uključujući dvije žene i jedno dijete, prosječne starosti 26,7 godina. Tokom Srebreničkog genocida, ubijena su 82 muškarca iz Prohića, uključujući tri maloljetnika, prosječne starosti 37,4 godine.

Do kraja 2005. u Prohiće se vratilo 15 domaćinstava sa 53 člana, a u Grujičiće 16 domaćinstava sa 54 člana. Većina prognanika živi na području Federacije BiH, od čega 117 u Tuzlanskom kantonu, 86 u Kantonu Sarajevo i sedam u općini Visoko u Zeničko-dobojskom kantonu. Dio prognanika živi izvan Bosne i Hercegovine, od čega 14 u SAD-u, 12 u Švedskoj i pet u Njemačkoj.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Bošnjačko stanovništvo uglavnom čine potomci muhadžira protjeranih tokom 19. vijeka iz zapadne Srbije, uglavnom Užica i Bajine Bašte.

Na popisu 1879. u Prohićima je živjelo 119 stanovnika (svi Bošnjaci), 1885. 172 (122 Bošnjaka i 50 Srba), 1895. 147 (113 Bošnjaka, 30 Srba i četiri ostala), 1910. 178 (118 Bošnjaka, 52 Srbina i osam ostalih), 1921. 163 (119 Bošnjaka, 43 Srbina i jedan ostali), 1948. 273, 1953. 312, a 1961. 346 (225 Bošnjaka, 70 Srba i 51 ostali).

Ukupan rast stanovništva u periodu od 1879. do 1991. iznosio je 250%. Broj domaćinstava se od 1895. do 1991. povećao za 151%, a broj kuća od 1879. do 1991. 4,8 puta. U Prohićima su 1991. živjela 93 privredno aktivna stanovnika, koja su se bavila građevinarstvom (33 osobe), poljoprivredom (25 osoba), industrijom i rudarstvom (devet osoba), trgovinom i stambeno-komunalnom djelatnošću (po četiri osobe), saobraćajem i ugostiteljstvom (po dvije osobe), te šumarstvom i društveno-političkom djelatnošću (po jedna osoba). Pismenost je 1953. iznosila 41%, a 1991. 87,9%. Osnovno obrazovanje završilo je 87 osoba (31 žena), srednje 35 osoba (jedna žena) i visoko jedan muškarac.

Sastav stanovništva – naselje Prohići
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba125 (100,0%)405 (100,0%)422 (100,0%)358 (100,0%)
Bošnjaci117 (93,60%)404 (99,75%)1420 (99,53%)1357 (99,72%)1
Bosanci7 (5,600%)
Srbi1 (0,800%)1 (0,237%)
Ostali1 (0,247%)1 (0,237%)1 (0,279%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jahić Sead, Kulenović Salih i Suljić Alija (2012). Bošnjačko-muslimanske familije Osata nekad i danas. 150 godina od protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije: Zbornik radova. Orašje: Medžlis IZ Orašje i Muftijstvo tuzlansko.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 1. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 98)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 1. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 1. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]