Idi na sadržaj

Prohići

Prohići
(naselje)
Prohići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Prohići
Prohići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Karta
Interaktivna karta Prohići
Koordinate: 43°59′13″N 19°21′22″E / 43.9869°N 19.3561°E / 43.9869; 19.3561
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaSrebrenica
Nadmorska visina300 – 650 m
Stanovništvo (2013)
  Naseljeno mjesto125
Vremenska zonaCET (UTC+1)
  Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 56

Prohići su naseljeno mjesto u općini Srebrenica, Bosna i Hercegovina.

Opći podaci

[uredi | uredi izvor]

Naselje se nalazi u južnom dijelu općine Srebrenica, u regiji Osat. Od grada Srebrenice je udaljeno 31,5 kilometara. Jugozapadni, niži dio naselja nalazi se u priobalju Perućačkog jezera, u donjem dijelu padine Zabrđa, dok se zaseok Grujičići, gornji dio, nalazi u podnožju brda Karan-gaj (997 m). Manji dio naselja potopljen je hidro-akumulacijom jezera. Razbijenog je tipa sa šest zaseoka: Grujičići, Kovačići, Prohići, Raušići, Vučica i Zagaj. Priobalni zaseoci (Kovačići, Prohići i Zagaj) smješteni su na nadmorskoj visini od 300 do 350 m, dok su Grujičići smješteni na 650 m. Naselje obuhvata katastarske općine Prohići (1,65 km2) i Vučica (1,66 km2) ukupne površine 3,3 km2, od čega je 43% u privatnom vlasništvu. Djeca iz Prohića četverogodišnju osnovnu školu pohađala su u Klotjevcu, dok su vjerske obaveze izvršavane u džamiji u Klotjevcu koju su srušili pripadnici VRS 1993.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Do jula 1995, ubijeno je devet osoba iz Prohića, uključujući dvije žene i jedno dijete, prosječne starosti 26,7 godina. Tokom Srebreničkog genocida, ubijena su 82 muškarca iz Prohića, uključujući tri maloljetnika, prosječne starosti 37,4 godine.

Do kraja 2005. u Prohiće se vratilo 15 domaćinstava sa 53 člana, a u Grujičiće 16 domaćinstava sa 54 člana. Većina prognanika živi na području Federacije BiH, od čega 117 u Tuzlanskom kantonu, 86 u Kantonu Sarajevo i sedam u općini Visoko u Zeničko-dobojskom kantonu. Dio prognanika živi izvan Bosne i Hercegovine, od čega 14 u SAD-u, 12 u Švedskoj i pet u Njemačkoj.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Bošnjačko stanovništvo uglavnom čine potomci muhadžira protjeranih tokom 19. vijeka iz zapadne Srbije, uglavnom Užica i Bajine Bašte.

Na popisu 1879. u Prohićima je živjelo 119 stanovnika (svi Bošnjaci), 1885. 172 (122 Bošnjaka i 50 Srba), 1895. 147 (113 Bošnjaka, 30 Srba i četiri ostala), 1910. 178 (118 Bošnjaka, 52 Srbina i osam ostalih), 1921. 163 (119 Bošnjaka, 43 Srbina i jedan ostali), 1948. 273, 1953. 312, a 1961. 346 (225 Bošnjaka, 70 Srba i 51 ostali).

Ukupan rast stanovništva u periodu od 1879. do 1991. iznosio je 250%. Broj domaćinstava se od 1895. do 1991. povećao za 151%, a broj kuća od 1879. do 1991. 4,8 puta. U Prohićima su 1991. živjela 93 privredno aktivna stanovnika, koja su se bavila građevinarstvom (33 osobe), poljoprivredom (25 osoba), industrijom i rudarstvom (devet osoba), trgovinom i stambeno-komunalnom djelatnošću (po četiri osobe), saobraćajem i ugostiteljstvom (po dvije osobe), te šumarstvom i društveno-političkom djelatnošću (po jedna osoba). Pismenost je 1953. iznosila 41%, a 1991. 87,9%. Osnovno obrazovanje završilo je 87 osoba (31 žena), srednje 35 osoba (jedna žena) i visoko jedan muškarac.

Sastav stanovništva – naselje Prohići
2013.[1]1991.[2]1981.[3]1971.[4]
Osoba125 (100,0%)405 (100,0%)422 (100,0%)358 (100,0%)
Bošnjaci117 (93,60%)404 (99,75%)1420 (99,53%)1357 (99,72%)1
Bosanci7 (5,600%)
Srbi1 (0,800%)1 (0,237%)
Ostali1 (0,247%)1 (0,237%)1 (0,279%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Jahić Sead, Kulenović Salih i Suljić Alija (2012). Bošnjačko-muslimanske familije Osata nekad i danas. 150 godina od protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije: Zbornik radova. Orašje: Medžlis IZ Orašje i Muftijstvo tuzlansko.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  2. "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 98)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  3. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 1. 2016.
  4. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 1. 2016.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]