Prokleta avlija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Prokleta avlija
Autor Ivo Andrić,
Originalni naziv Prokleta avlija
Jezik Srpsko-hrvatski
Žanr ?
Vrsta djela Novela
Vrijeme i mjesto nastanka ?
Pripovjedač Andrić, fra Petar, fra Ratislav
Gledište ?
Vrijeme radnje Osmansko doba
Mjesto radnje Bosna i Hercegovina, Turska
Glavni lik ?
Vrhunac ?
Teme kritika vlasti

Prokleta Avlija je djelo Ive Andrića koje predstavlja izuzetnu kritiku vlasti uopće, pa tako i Osmanske. Prikazan je položaj intelektualca u društvu koje ga odbacuje.

O autoru

Radnja

Kratki roman "Prokleta avlija", čije pisanje je Andrić započeo između Prvog i Drugog svjetskog rata, a dovršio ga i objavio 1954. godine, smatra se piščevim remek-djelom. Komponovan je narativnim postupkom "upričavanja priče" (prstenasta, okvirna strktura). Ima više pripovjedača koji jedan od drugoga preuzimaju kazivačku poziciju. Pripovijedanje u ovom romanu može se predstaviti i slikom koncentričnih krugova koji se skupljaju do samog jezgra priče.

Kao i svi drugi Andrićevi romani, izuzimajući Gospođicu, i Prokleta avlija okrenuta je historiji, ali na drukčiji način od Višegradske, Travničke i Sarajevske hronike. Roman je ispripovijedan smirenim, nepristrasnim tonom, kojim se odmjereno i sugestivno teži objektivizaciji, kako je to kod Andrića već običaj i pravilo.

Do centralne, historijske priče iz 11. vijeka o tragičnoj sudbini Džem-sultana, Andrić nas dovodi posredno. O Džem-sultanu pripovijeda mladi polu-Turčin Ćamil, koji u njemu vidi svog sudbinskog srodnika i preteču. O Ćamilu pripovijeda prestravljeni Jevrejin Haim, a svi oni su samo uspomena fra Petra na dane provedene u stambolskom zatvoru, "Prokletoj avliji". A tu uspomenu, opet, grli luk sjećanja bezimenog mladića (pisca?), koji, gledajući u zimski dan na fra-Petrov grob, vraća u sebi cijeli tok priče.

Svi protagonisti "Proklete avlije", ma koliko različiti, čuvaju u sebi iskustvo sužnja, pa i svijet, makar i nesvjesno, osjećaju kao ograničen, tjeskoban prostor. Kao da je samo postojanje tamnovanje. (Naslov romana simbolički je ključ čitanja.) Uskomešanost zatvora u koji se sliva zli talog imperije koja je prešla svoj vrhunac, ali gdje, igrom slučaja, zalutaju i ljudi koji su samo drukčiji od ostalih, postaje neka vrsta zamjene za svijet on traje u vremenu i ne obazire se na pojedinačne ljudske sudbine koje ga tvore. "Svi su sporedni i nevažni" zapisuje Andrić. "Avlija živi sama za sebe, sa stotinu promijena, i uvijek ista."

Stil

  • mirnoća i staloženost sveznajućeg pripovjedača
  • mnogostruko složena rečenica
  • gnomičnost
  • govorna karakterizacija likova
  • stil je preuzet iz starih franjevačkih hronika: istodobno je objektivan, precizan i slikovit, simboličan

Također pogledajte

Vanjski linkovi



Books-aj.svg aj ashton 01.svg Nedovršeni članak Prokleta avlija koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.