Prokleta avlija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Prokleta avlija
Autor Ivo Andrić,
Originalni naziv Prokleta avlija
Jezik Srpsko-hrvatski
Žanr ?
Vrsta djela Novela
Vrijeme i mjesto nastanka ?
Pripovjedač Andrić, fra Petar, fra Ratislav
Gledište ?
Vrijeme radnje Osmansko doba
Mjesto radnje Bosna i Hercegovina, Turska
Glavni lik ?
Vrhunac ?
Teme kritika vlasti

Prokleta Avlija je djelo Ive Andrića koje predstavlja izuzetnu kritiku vlasti uopće, pa tako i Osmanske. Prikazan je položaj intelektualca u društvu koje ga odbacuje.

O autoru

Radnja

Kratki roman "Prokleta avlija", čije pisanje je Andrić započeo između Prvog i Drugog svjetskog rata, a dovršio ga i objavio 1954. godine, smatra se piščevim remek-djelom. Komponovan je narativnim postupkom "upričavanja priče" (prstenasta, okvirna strktura). Ima više pripovjedača koji jedan od drugoga preuzimaju kazivačku poziciju. Pripovijedanje u ovom romanu može se predstaviti i slikom koncentričnih krugova koji se skupljaju do samog jezgra priče.

Kao i svi drugi Andrićevi romani, izuzimajući Gospođicu, i Prokleta avlija okrenuta je historiji, ali na drukčiji način od Višegradske, Travničke i Sarajevske hronike. Roman je ispripovijedan smirenim, nepristrasnim tonom, kojim se odmjereno i sugestivno teži objektivizaciji, kako je to kod Andrića već običaj i pravilo.

Do centralne, historijske priče iz 11. vijeka o tragičnoj sudbini Džem-sultana, Andrić nas dovodi posredno. O Džem-sultanu pripovijeda mladi polu-Turčin Ćamil, koji u njemu vidi svog sudbinskog srodnika i preteču. O Ćamilu pripovijeda prestravljeni Jevrejin Haim, a svi oni su samo uspomena fra Petra na dane provedene u stambolskom zatvoru, "Prokletoj avliji". A tu uspomenu, opet, grli luk sjećanja bezimenog mladića (pisca?), koji, gledajući u zimski dan na fra-Petrov grob, vraća u sebi cijeli tok priče.

Svi protagonisti "Proklete avlije", ma koliko različiti, čuvaju u sebi iskustvo sužnja, pa i svijet, makar i nesvjesno, osjećaju kao ograničen, tjeskoban prostor. Kao da je samo postojanje tamnovanje. (Naslov romana simbolički je ključ čitanja.) Uskomešanost zatvora u koji se sliva zli talog imperije koja je prešla svoj vrhunac, ali gdje, igrom slučaja, zalutaju i ljudi koji su samo drukčiji od ostalih, postaje neka vrsta zamjene za svijet on traje u vremenu i ne obazire se na pojedinačne ljudske sudbine koje ga tvore. "Svi su sporedni i nevažni" zapisuje Andrić. "Avlija živi sama za sebe, sa stotinu promijena, i uvijek ista."

Stil

  • mirnoća i staloženost sveznajućeg pripovjedača
  • mnogostruko složena rečenica
  • gnomičnost
  • govorna karakterizacija likova
  • stil je preuzet iz starih franjevačkih hronika: istodobno je objektivan, precizan i slikovit, simboličan

Također pogledajte

Vanjski linkovi



Books-aj.svg aj ashton 01.svg Nedovršeni članak Prokleta avlija koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.