Proporcija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Za članak o proporciji u matematičkom smislu, pogledajte članak Proporcija (matematika)

Proporcija je odnos između dvije veličine, mjerilo po čemu je nešto veliko, malo ili skladno. Proporcije su skrivena, ali uvijek prisutna sastavnica u kompoziciji svakog likovnog djela i jedan od odlučujućih činitelja njegova sklada (harmonije) ili nesklada. Jedno od najstarijih pravila sklada je proporcija zvana "zlatni rez" koji glasi: manji dio prema većem, odnosi se kao veći dio prema cjelini.

Važnost proporcija u umjetnosti detaljno je opisao još grčki kipar Poliklet (polovina 5. vijeka) koji je smatrao da je tajna umjetnosti u skladnom odnosu veličina - proporcijama. Njegov "Grčki kanon" (skup pravila u kojem je tačno navedeno kolika treba biti veličina svakog dijela tijela u odnosu na drugi), kao pojam ljepote, utjecao je na vijekove antičke skulpture. I prije njega, stari su Grci gradili harmoničnu arhitekturu jer su za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela po kojima su i nazvane: palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak. To je dakle bila arhitektura proporcionalna ljudskom tijelu; ostvarenje grčkog mota: Čovjek je mjerilo svih stvari! Zato, kad pogledamo grčku arhitekturu, u svim tim širinama i dužinama, mi nesvjesno vidimo nešto što nam je "slično" i zato nam se to "sviđa".

Primjenjujući ljudske mjere (antropometričke, prema grčkom antropos = čovjek) i omjere ili koristeći ih suprotno, može se svjesno i namjerno izgraditi građevina u kojoj ćemo se osjećati dobro i ugodno, ili u kojoj ćemo se osjećati "malenima" ili "izgubljenima". Upravo takav je odnos grčkog hrama ili rimske vile, nasuprot egipatskom hramu ili, recimo - savremenom muzeju žrtava holokausta u Berlinu.

Vanjski linkovi i reference[uredi | uredi izvor]