Protestantizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Protestantizam je opći naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. vijeku. Naziv dolazi od toga što su tada Luterovi pristaše protestirali protiv odluka katoličke crkve. Izvorno je bila obilježena vjerovanjem u opravdanje po vjeri, u svećeništvo svih vjernika i u dominantni autoritet Biblije. Među ranim grupama glavni su bili luterani, kalvinisti i cvinglijevci, te Anglikanska crkva koja je spajala katoličke i protestantske elemente. Naziv "protestantizam" obuhvatio je i druge nekatoličke grupe od anabaptista i independentista do kvekera (Društvo prijatelja) i metodista, koji su se pojavili kasnije. Pod pojmom (prvobitno političkim) protestanti u užem smislu podrazumijevaju se pripadnici kršćanske konfesije nastale na njemačkom govornom području u vrijeme reformacije, pa se stoga povezuju prije svega sa Martinom Lutherom i Philipp Melanchthonom. Protestantske su, dakle, samo luteranske i neke južnonjemačke crkve reformirane tradicije prema Ulrich Zwingliu, ali ne i reformirane crkve kalvinističke (v. Jean Calvin) tradicije, anglikanci, metodisti ili novije slobodne crkve.

Općenito se smatraju protestantskim oni konfesionalni pravci koji su se htjeli distancirati od katoličke kao glavne crkve i stoga nisu prihvaćali, primjerice, autoritet Pape, Protestantskim crkvama pripadaju:

Evangeličke slobodne crkve sebe ubrajaju u protestantizam a i vide se kao "nasljednike reformacije". Tu se pribrajaju primjerice baptisti, metodisti i adventisti sedmog dana.

Historija[uredi | uredi izvor]

Pojam "protestanti" potiče od Speyerskog protesta evangeličkih staleža na mjesnoj skupštini Speyera koji se dogodio 1529.: Protestirali su protiv ukidanja Speyerske odluke iz 1526. kojom je zemljama u kojima je provedena reformacija, bila obećana pravna sigurnost pozivajući se u svojim protestima na slobodu vjeroispovjesti za pojedinca. Iz religioznih i političkih razloga protestanti su bili vijekovima žrtve progona. Svjetovni vladari su se bojali za jedinstvo svojih katolicizmom prožetih područja vladanja, gdje se poistovjećivalo vlastito područje moći sa područjem moći Pape. Vrlo važan razlog velikog broja ratova je bio protestantizam. To su, recimo, Hugenotski ratovi u Francuskoj ili Tridesetogodišnji rat koji je zahvatio cijelu Evropu a naročito Njemačku. Tek Augsburškim vjerskim mirom 1555. i Vestfalskim mirom iz 1648. je protestantizam službeno priznat.

Protestantizam i evangelizam[uredi | uredi izvor]

Danas ljudi u svakodnevnom govoru često koriste pojmove protestantizam i evangelizam kao sinonime. Međutim, evangelizam je širi pojam od protestantizma jer obuhvaća sve crkve koje u tradiciji reformacije prihvaćaju kao temelj samo Bibliju a ne crkvenu tradiciju.

Vjersko učenje i osobine[uredi | uredi izvor]

Obilježja protestantizma su koncentriranost na Bibliju (Božja riječ), odustajanje od nebitnog kao i visoki moralni standardi ("dokazati se dostojnim otkupljenja"). Odbijaju "davanje" oprosta (oprost grijeha kao čin koji se kupuje novcem, pokorom ili dobrim djelima), jer vjeruju da samo Božja milost može ljude osloboditi od njihovog grijeha ("samo milošću"). Ukinuli su različite Sakramente (npr. zaređivanje svećenika i euharistiju) a službu Božju su od početka vršili na jeziku zemlje u kojoj se odvija, dok je Katolička crkva sve do 1963. ustrajala na latinskoj tridentinskoj liturgiji. Protestantska služba Božja je, u odnosu na katoličku, dosta skromnnija. Protestanti ne stavljaju u centar događanja propovijed i večeru, oni su puno manje "puteni". Tu su Kalvinisti otišli još puno dalje, kod njih nema ni orgulja uz propovijed. Pored toga, protestantske crkve su skromnije i manje kićene, a javnih pokazivanja religioznosti (proštenje, procesije)gotovo da i nema. Možda je to razlog, radi kojeg se karneval razvio gotovo isključivo u katoličkim područjima. Suprotno tome, katolici su u svakodnevnom životu (prije svega u odnosu na seksualnost) puno stroži u odnosu na tijelo i put, ali usprkos tome, protestantske crkve su puno liberalnije i sklone reformama.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: