Protostomia

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Protostome)
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Protostomia
Ediakarij - Sadašnjost
Caribbean reef squid.jpg
Sistematika
Carstvo Animalia
Potcarstvo Eumetazoa
Natkoljeno Bilateria
Koljeno

Protostomia
Grobben, 1908
Potkoljena:

Formiranja usta kod protostomnih i deuterostomnih životinja

Protostomia (od grč. πρώτο - proto = prva + Στόμα - stoma = usta) su kladus životinja, koji zajedno sa deuterostomiama i ostalim koljenima čini Bilateria, uglavnom životinja sa bilateralnom simetrijom i klicina lista. Glavna razlika između deuterostoma i protostoma je u embrionskom razviću.[1][2][3].

U životinja barem tako kompleksnih kao gliste, u embrionu (blastuli) se formira udubljenje s jedne strane zvano blastopor, koji produbljavanjem postaje arhenteron, u prvoj fazi razvoja crijeva. U deuterostoma, originalno udubljenje postaje anus a crijevo na kraju tunela stvara drugi otvor, koji čini usta. Protostome su tako nazvana jer se ranije mislilo da se u njihovim embrionskom udubljenju formiraju usta dok se kasnije oblikuje anus, otvor na drugom kraju crijeva. Bliža istraživanja, međutim, pokazuju da se u protostoma rubovi udubljenja zatvaraju u sredini, ostavljajući otvore na krajevima koji postaju usta i anus.[4] Međutrim, ova ideja je izazovna, jer Acoelomorpha, grupa koja može biti sestrinska ostatku bilaterianih životinja, imaju usta koja vode u slijepo crijevo (bez anusa). Geni koji učestvuju u kontroli ovakvih embrionskih usta su isti kao i oni koji se ispoljavaju kod protostoma.[5] Postoje i druge značajne razlike između obrazaca razvoja protostoma i deuterostoma:

  • Većina protostoma su šizocelomatne životinje, što znači da tvrda masa embrionskog mezoderma podijeli nastajući celom. Nekoliko grupa, kao što su Priapulida, nemaju celom, ali možda su potomci šizocelomnih predaka. S druge strane, sve poznate deuterostome su enterocelne, što znači da se celom formira od uzdužnih vrećica arhenterona, koje onda postaju odvojene šupljine.
  • Unutar protostoma, veliki broj koljena prolaze kroz ono što je poznato kao spiralno brazdanje koja je determinirano, što znači da je sudbina ćelija određena onako kako se formiraju. To je u suprotnosti sa deuterostomama, sa radijalnim brazdanjem, koje je nedeterminirano.

Molekulske analize ukazuju da se protostomne životinje mogu se podijeliti u tri glavne grupe:

kao i niz manjih taksona sa osnovniom ili dvosmislenim obilježjima, kao što su Chaetognatha.

Kladogeneza[uredi | uredi izvor]

[6]


Deuterostomia


Protostomia
Lophotrochozoa


Entoprocta




Mollusca




Annelida




Phoronida




Brachiopoda



Nemertea









Chaetognatha




Bryozoa


Platyzoa


Platyhelminthes



Gastrotricha





Rotifera




Myzostomida




Acoela



Gnathostomulida










Ecdysozoa



Tardigrada




Nematoda



Nematomorpha






Priapulida



Kinorhyncha






Onychophora


Arthropoda


Insecta



Crustacea





Myriapoda



Chelicerata









Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ Mayr E. (1963). Animal species and evolution (1st ed.). Cambridge: Belknap Press of Harvard University Press. ISBN 0-674-03750-2. 
  4. ^ "Evolution of the bilaterian larval foregut" (6816). PMID 11343117. Pristupljeno 14. 8. 2008. 
  5. ^ Hejnol, A.; Martindale, M.Q. (20 November 2008). "Acoel development indicates the independent evolution of the bilaterian mouth and anus". Nature 456 (7220): 382–6. ISSN 0028-0836. PMID 18806777. doi:10.1038/nature07309. 
  6. ^ Šablon:Tidningsref

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]