Prvi neolitski usjevi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Prvi neolitski usjevi ili neolitski pokretački usjevi ili osam primarnih usjeva, naziv je za osam biljnih vrsta koje su pripitomljene u pretkeramičkom neolitu A i pretkeramičkom neolitu B) od strane zemljoradničkih zajednica u regionu "Plodnog polumeseca" jugozapadne Azije (obuhvata Natufijensku i Zawi Chemi - Shanidar zajednicu). Tako je stvorena osnova sistematske poljoprivrede na Bliskom istoku, Sjevernoj Africi, Indiji, Persiji i kasnije Evropi.

Prve poznate domesticirane biljke na svijetu su četiri mahunarke, tri žitarice i jedna je vlaknasta kultura.[1].

Žitarice

  • Dvozrna pšenica (Triticum dicoccum od divlje T. dicoccoides, engl. Emmer wheat), osnova neolitske zemljoradnje i prehrane bronzanog doba.
  • Jednozrna pšenica, sitni pir (Triticum monococcum, od divlje T. boeoticum, engl. Einkorn wheat)
  • Ječam (Hordeum vulgare/sativum, od divljeg H. spontaneum, engl. Barley)[2]

U Aziji je pripitomljena riža.

Raži, domesticirana vrsta (Secale cereale) se javlja u finalnom epipaleolitskom sloju u Tell Abu Hureyra u Siriji[3], ali bila je beznačajna u neolitskom periodu jugozapadne Azije, postaće češća tek sa širenjem zemljoradnje u sjevernu Evropu nekoliko milenija kasnije[4].

Mahunarke

  • Leća (sočivo, Lens culinaris, engl. Lentil)
  • Grašak (Pisum sativum, engleski Pea)
  • Leblebija, slanutak, naut, Cicer arietinum, engl. Chickpea)
  • Urov (Vicia ervilia, engl. Bitter vetch)

Biljka sa vlaknima

  • Lan (Linum usitatissimum, engl. Flax)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Daniel Zohary i Maria Hopf,Pripitomljavanje u starom svijetu, treća edicija. Oxford: University Press, 2000.
  2. ^ "Matej Mitrović – Neolitik Bliskog Istoka i jugoistočne Europe". SVEUČILIŠTE U ZADRU Odjel Za Arheologiju, 2014. Arhivirano s originala, 4. 11. 2019. Pristupljeno 9. 2. 2019.
  3. ^ Hillman G., Hedges R., Moore A., Colledge S., Pettitt P. New evidence of late glacial cereal cultivation at Abu Hureyra on the euphrates (2001) Holocene, 11 (4), pp. 383-393
  4. ^ G. Hillman. Late Pleistocene changes in wild plant-foods available to hunter-gatherers of the northern Fertile Crescent: possible preludes to cereal cultivation. In Harris, ed. The origins and spread of agriculture and pastoralism in Eurasia. 1996.

Vanjske veze[uredi | uredi izvor]