Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo
Geografija
Lokacija Nahorevska 248, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Koordinate 43°53′15″N 18°25′03″E / 43.887377°N 18.417618°E / 43.887377; 18.417618Koordinate: 43°53′15″N 18°25′03″E / 43.887377°N 18.417618°E / 43.887377; 18.417618
Organizacija
Zdravstveni sistem Javni
Povezani univerzitet Univerzitet u Sarajevu
Historija
Otvorena 1948.
Linkovi
Veb-sajt www.jagomir.ba

Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo, također poznata i kao Bolnica Jagomir, namijenjena je za stacionarno liječenje i psihorehabilitaciju pacijenata oboljelih od akutnih psihoza, pogorašanja hroničnih psihoza, depresivnih poremećaja, težih oblika psihoneurotskih oboljenja, te drugih urgentnih psihijatrijskih poremećaja.

Ovo je prva akreditirana bolnica u Bosni i Hercegovini.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Ustanova je osnovana daleke 1948.g. Prije Agresije na BiH, ova bolnica imala je 300 postelja i 50 mjesta za dnevni tretman duševnih bolesnika, lociranih u 7 odvojenih građevinskih objekata. U toku rata Bolnica je bila smještena u prostorijama Obdaništa "Veseli cvjetovi" u naselju Bjelave, bez ikakvih uslova za smještaj, boravak i liječenje odraslih osoba uopšte. Nažalost, rad u improvizovanim uslovima na ovoj lokaciji potrajao je i nekoliko poslijeratnih godina, do 1998.g. kada je bilo moguće vratiti se u obnovljeni objekat bolnice, na matičnoj lokaciji - Jagomir. Za stacionarno liječenje obnovljen je samo jedan objekat, (ostali su devastirani i neupotrebljivi) sa 70 kreveta, što je u skladu sa pravcem usmjeravanja psihijatrijske službe Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ka "Psihijatriji u zajednici".

Organizacija[uredi | uredi izvor]

U ovoj bolnici rad sa bolesnicima je organizovan na tri odjeljenja:

Odjeljenje intenzivne i poluintenzivne njege[uredi | uredi izvor]

Na odjeljenje za Intenzivnu psihijatrijsku njegu hospitaliziraju se akutno psihotični, agresivni, psihomotorno uznemireni i suicidalni pacijenti, jer su najčešeće u takvom psihičkom stanju da je neophodan kontinuiran nadzor od 24 sata. Ovo je odjeljenje prilagođeno u najvećoj mogućoj mjeri, kako tehnički, odnosno građevinski, tako i organizaciono i smješteno je u prizemlju objekta.

Muško rehabiltaciono odjeljenje[uredi | uredi izvor]

Na muškom rehabilitacionom odjeljenju liječe se pacijenti koji se nakon povlačenja akutne simptomatologije premjeste sa odjeljenja intenzivne njege, te pacijenti koji se direktno primaju na ova odjeljenja u stanju blažeg psihičkog poremećaja.

Žensko rehabilitaciono odjeljenje[uredi | uredi izvor]

Na ženskom rehabilitacionom odjeljenju liječe se pacijenti koji se nakon povlačenja akutne simptomatologije premjeste sa odjeljenja intenzivne njege, te pacijenti koji se direktno primaju na ova odjeljenja u stanju blažeg psihičkog poremećaja.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Bolnica je locirana na periferiji centralne gradske opštine, ipak izvan urbanog dijela, u prirodi i zelenilu, raspolaže sa 23 hektara zemljišta, gotovo u cjelosti nenarušene prirode. Stoga su uslovi boravka u bolnici daleko bliži uslovima u banjsko-rekreativnim nego zdravstvenim ustanovama, odjeljenja su kvalitetno namještena. Posjeduje sportski teren za rekreaciju, bazen, veliko poljoprivredno dobro kao prilog radnoj terapiji (njiva, plastenici, voćnjak, jagodnjak, izvore zdrave, pitke vode) ujedno i kao izvor zdrave hrane za korisnike usluga.

Sa centrom grada uredno je povezana autobuskom linijom gradskog prevoza.

Osoblje[uredi | uredi izvor]

U ustanovi radi 91 zaposlenik. Od toga je 12 ljekara specijalista, pet ljekara specijalizanta, 1 psiholog i 1 socijalni radnik, pet viših medicinskih tehničara - sestara i 37 medicinskih sestara-tehničara te potrebno administrativno i tehničko osoblje.

Od ukupnog broja zaposlenih 57 su žene a 34 zaposlenika su muškog pola. Odnos medicinskih i nemedicinskih radnika je 63 % prema 37%.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zlatan. "Psihijatrijska bolnica KS prva akreditirana bolnica u BiH". www.fmoh.gov.ba. Pristupljeno 2017-01-19.