Psihologija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Klinički psiholog u radu sa manjom grupom.

Psihologija je skup akademskih, kliničkih i industrijskih disciplina koje se bave proučavanjem, objašnjavanjem i predviđanjem ponašanja, razmišljanja, osjećaja (emocija), motivacije, ljudskih međuodnosa i njihovih potencijala.

Najvažniji pravci[uredi | uredi izvor]

  • Biheviorizam, pravac koji se počeo prepoznavati kao jedinstven početkom 20. stoljeća. Njegovim osnivačem se smatra John Watson, poznati američki psiholog. Korijen imena je zapravo u engleskoj riječi "behaviour", što znači ponašanje, i to je centar zanimanja i proučavanja ovoga pravca. Osnivač biheviorizma je smatrao, kao i njegovi sljedbenici, da bi psihologija trebala proučavati ponašanje kao nuspojavu svih unutrašnjih psihičkih dešavanja. Ovaj pravac karakteriše zanemarivanje svega što je subjektivno tj. svih unutrašnjih procesa i osjećaja i samo se koncentriše na ponašanje, odnosno na ono što je vanjsko i vidljivo.
  • Kognitivna psihologija se još naziva i strukturalističkom. Nastala je početkom 20. stoljeća. Predmet njenog zanimanja je sve ono što se dešava od ulaska informacije, odnosno od registrovanja, preko shvatanja i povratka informacije. Značajan predstavnik ovog pravca je Ž. Pijaže.
  • Psihoanaliza je jedan od najpoznatijih dinamičkih pravaca u psihologiji. Njegov osnivač i najvažniji predstavnik je Sigmund Freud. Sljedbenici ovog pravca vjeruju da nama upravljaju podsvjesni nagoni, najčešće seksualne prirode. Cilj psihoanalize je da nam pomogne da spoznamo unutrašnje potrebe, podsvjesne osjećaje te da ih se spoznajom oslobodimo u cilju vođenja zdravijeg i kvalitetnijeg života.
  • Geštalt je pravac koji je nastao kao odgovor na pretjerano cjepkanje psiholoških pravaca. Geštalt na njemačkom jeziku znači cjelina, što je nastalo jer se ovaj pravac zalaže da se sve proučava kao jedna cjelina, dakle i procesi i reakcija, jer tako i doživljavamo sve u našem organizmu, kao cjelinu.
  • Humanistička psihologija je pravac u kojem su najpoznatija i najzvučnija imena Abraham Maslow i Rogers, američki psiholozi.

Discipline[uredi | uredi izvor]

Pod jedinstvenim imenom psihologija možemo naći mnoštvo povezanih disciplina. To su:

  • eksperimentalna psihologija - koja se bavi proučavanjem reakcija čovjeka na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, bilo socijalne. Najčešće primjenjivana metoda u ovom pravcu je eksperiment.
  • socijalna psihologija - koja proučava ljude i njihovo ponašanje u međuzavisnosti s njihovom (ljudskom) okolinom, sve oblike međuljudskih odnosa, te ponašanje grupe kao cjeline.
  • ergonomija - koja proučava odnos čovjeka prema radu, te nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čovjeku.
  • životinjska ili ZOO psihologija koja postaje sve popularnija u svijetu, pa i kod nas. Dolazi do zaključaka izvodeći eksperimente na životinjama, a zatim te zaključke primjenjuje na ljude i ljudsko ponašanje.
  • razvojna psihologija proučava razne periode u razvoju čovjeka, od rođenja do smrti, te uticaje hormona na određeni period npr. uticaj hormona na ponašanje u klimaksu ili u adolescenciji.
  • pedagoška psihologija bavi se proučavanjem procesa učenja, te podizanjem motivacije u toku učenja.Također se zanima za saradnju roditelja i škole u cilju postizanja boljih rezultata kod učenika.

Psiholozi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: