Pužući čičak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Pužući čičak
(Cirsium arvense)
Cirsium arvense with Bees Richard Bartz.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Red Asterales
Porodica Asteraceae
Pleme Cynareae
Rod Cirsium
Vrsta C. arvense
Dvojno ime

Cirsium arvense
(L.) Scop.

  • Sinonimi:
  • Breea arvensis (L.) Less.
  • Breea dioica (Cass.) Less.
  • Breea ochrolepidia (Juz.) Soják
  • Breea praealta Less.
  • Breea setosa (Willd.) Soják
  • Carduus arvensis (L.) Robson
  • Carduus haemorrhoidalis Auct. ex DC.
  • Carduus neglectus Steud.
  • Carduus segetum (Bunge) Franch.
  • Carduus serratuloides Neck.
  • Carduus setosus Bab.
  • Cephalonoplos arvense (L.) Fourr.
  • Cephalonoplos arvensis (L.) Fourr.
  • Cephalonoplos ochrolepidium (Juz.) Juz.
  • Cephalonoplos segetum (Bunge) Kitam.
  • Cephalonoplos setosus (Ledeb.) Kitam.
  • Cirsium albicans Willk.
  • Cirsium albiflorum (Kitag.) Kitag.
  • Cirsium argenteum Peyer ex Vest
  • Cirsium argunense DC.
  • Cirsium celakovskianum Knaf
  • Cirsium dioicum Cass.
  • Cirsium halophilum Turcz. ex Herder
  • Cirsium horridum (Wimm. & Grab.) Stankov
  • Cirsium incanum (S.G.Gmel.) Fisch. ex M.Bieb.
  • Cirsium laevigatum Tausch
  • Cirsium macrostylon (Moretti) Rchb.
  • Cirsium mutatum Menyh.
  • Cirsium neglectum Fisch. ex Spreng.
  • Cirsium ochrolepidium Juz.
  • Cirsium praealtum Cass.
  • Cirsium ruthenicum Fisch.
  • Cirsium setosum (Willd.) Besser ex M.Bieb.
  • Cirsium sordidum Wallr.
  • Cirsium stocksii Boiss.
  • Cnicus arvensis (L.) Hoffm.
  • Cnicus lanatus Willd.
  • Cnicus macrostylus Moretti
  • Cnicus neglectus Parish ex Greene
  • Cnicus ruthenicus J.Henning
  • Cnicus setosus (Willd.) Besser
  • Cynara repens Stokes
  • Serratula arvensis L.
  • Serratula incana S.G.Gmel.
  • Serratula setosa Willd.

Pužući čičak (lat. Cirsium arvense) – poznat i kao čičak palamida – je cvjetnica roda Cirsium,koja prirodno raste širom Evrope i Sjeverne Azije, a drugdje je široko unesena vrsta.[1][2][3][4][5][6]

Opis[uredi | uredi izvor]

Cirsium arvense je višegodišnja zeljasta biljka koja naraste i do 150 cm, formirajući klonske kolonije od zadebljalog korijena, koji šalje brojne izbojke tokom vegetacije.[7]

Podzemna mreža[uredi | uredi izvor]

Podzemna mreža sastoji se od četiri vrste struktura:

  1. dugi debeli horizontalni korijeni,
  2. dugi debeli vertikalni korijeni,
  3. kratki fini izdanci,
  4. vertikalne podzemne stabljike.[8] [9] Prema nekim izvorims, mislilo se da ova biljka ne formira rizome.[10] Korijenski pupoljci formiraju adventitivne strukture iz kojih mogu nastati novi izbojci. Uočeno je da također mogu nastati iz lateralnih pupova na podzemnim dijelovima redovitih izbojaka; osobito ako su odsječeni prilikom košenja ili kada se stabljika zakopa.[10]

Izdanci i lišće[uredi | uredi izvor]

Stabljike narastu do oko 30–150 cm, vitke su i zelene, slobodno razgranate,[10] glatke i lopta, bez trihoma i plavozelene boje, najčešće bez trnastih krila. Lišće je na vretenu naizmjenično. sa kitnjastom bazom i ljuskama ili skoro povijena. Listovi su vrlo trnoviti i režnjeviti, dugi do 15-20 cm, a široki oko 2-3 cm (manji na donjem dijelu cvijetne stabljike).

Cvjetovi i plodovi[uredi | uredi izvor]

Cvijeće ima prečnik oko 10–22 mm, ružičasto-ljubičasti, sa svim floretima sličnog oblika (bez podjele na disk i cvjetne zrake). Cvjetovi su obično episkopni, ali ne i uvijek, uz neke biljke koje imaju hermafroditne cvjetove.[10]Sjemenke su duge 4–5 mm, sa perastim papusom koji pomaže za njihovo raznošenje putem vjetra.[11][12] Na svakoj grani nose 1–5 cvjenih glavica, a u povoljnim uvjetima mogu proizvesti i do 100 glavica po izdanku.[7] Svaka glava sadrži prosječno 100 cvjetova. Procjenjuje se da prosječna proizvodnja sjemena po biljci iznosi oko 1530 sjemenki. Pretežno ih oprašuju insekti.[7]

Kao predstavnik "eudikotiledonske" monofiletske grupe, Cirsium je "prava dikotiledona". Brojne brazde i porfe polenovih zrna služe za klasificiranje cvjetnica u eudikotiledone, koje imaju kolpuse (trikolpate).[13][14] C. arvense i je biljka sa fiksacijom ugljika C3. Takve biljke potiču iz era mezozoika i paleozoika, a posebno napreduju u područjima u kojima je umeren intenzitet sunčeve svjetlosti, umjerene temperature, a podzemne vode ima u izobilju. C3 biljke izgube i do 97% vode koju uzimaju se kroz korjenove, pomoću transpiracije.[15]

Ovo je ruderalna vrsta.[16]

Varijeteti[uredi | uredi izvor]

Varijacije u obilježjima lista (tekstura, vestitura, segmentacija, trnovi) osnova je za utvrđivanje varijeteta puzajućeg čička.[7] Prema Flori Sjeverozapadne Evrope[3] postoje dva varijeteta:

  • Cirsium arvense var. arvense: Pretežno u Evropi; listovi bez dlaka ili slabo dlakavog naličja;
  • Cirsium arvense var. incanum (Fisch.) Ledeb: Južna Evropa; listovi slabo dlakavog naličja;

Opisana su i četiri kanadska varijeteta:

  • Cirsium arvense var. vestitum (Wimm. & Grab): Listovi su ispod sivo-pustenasti;
  • Cirsium arvense var. integrifolium (Wimm. & Grab): Listovi su svi cjeloviti ili su gornji cjeloviti, a donji plitki na stabljici i redovno perasti ili valoviti.
  • Cirsium arvense var. arvense: Listovi su plitko do duboko perasti, često asimetrični.
  • Cirsium arvense var. horridum (Wimm. & Grab): Listovi debeli, debeli, sa nervaturom, valovite površine, marginalne bodlje su duge i krupne.

Ekologija[uredi | uredi izvor]

Sjemenke su važna hrana za evropske češljugare i konopljarke, a u manjoj mjeri i za druge ptice.[17]Lišće pužećeg čička koristi se kao hrana za više od 20 vrsta Lepidoptera, uključujući i leptira Vanessa cardui, neke vrste moljaca i nekoliko vrsta biljnih vašiju.[18][19][20] Cvjetovi pužećeg čička privlače mnoge insekte (uopćeno polinacijski sindrom).[21]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Kao i kod drugih vrsta roda Cirsium, korijeni su jestivi, iako se rijetko koriste, ne samo zbog svoje sklonosti da podstiče nadutost kod nekih ljudi. Debeli korijen se smatra najhranjivijim. Listovi su jestivi, iako su bodlje u pripremi za hranu previše dosadne da bi bili korisni. Stabljike su jestive i trnovi se lakše skidaju.[22] Destilerija Bruichladdich sa Islay koristi pužući čičak kao jedan od sastojaka za destilaciju džina.[23] Peraste papuse pripadnici plemena Cherokee uzimaju kao projektile u duvaljkama kao strelice.[24]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogjedajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Joint Nature Conservation Committee: Cirsium arvense
  2. ^ Botanical Society of Britain and Ireland Database
  3. ^ a b Flora of Northwest Europe: Cirsium arvense
  4. ^ Flora of North America, Canada or creeping or field thistle, chardon du Canada ou des champs, cirse des champs, Cirsium arvense (Linnaeus) Scopoli
  5. ^ Flora of China, 丝路蓟 si lu ji, Cirsium arvense (Linnaeus) Scopoli
  6. ^ Altervista Flora Italiana, Cardo dei campi comune, Acker-Kratzdistel, åkertistel, Cirsium arvense (L.) Scop. includes photos and distribution maps
  7. ^ a b c d MOORE, R. J. (1975-10-01). "THE BIOLOGY OF CANADIAN WEEDS.: 13. Cirsium arvense (L.) Scop.". Canadian Journal of Plant Science 55 (4): 1033–1048. ISSN 0008-4220. doi:10.4141/cjps75-163. 
  8. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  9. ^ Hamdoun, A. M. (1970-09-01). "The Anatomy of Subterranean Structures of Cirsium arvense (L. Scop.". Weed Research (jezik: engleski) 10 (3): 284–287. ISSN 1365-3180. doi:10.1111/j.1365-3180.1970.tb00952.x. 
  10. ^ a b c d Donald, William (1994). "The Biology of Canada Thistle (Cirsium arvense)". Weed Science 6. Pristupljeno 2016-07-14. 
  11. ^ Blamey, M. & Grey-Wilson, C. (1989). Flora of Britain and Northern Europe. ISBN 0-340-40170-2
  12. ^ Kay, Q. O. N. (1985). Hermaphrodites and subhermaphrodites in a reputedly dioecious plant, Cirsium arvense (L.) Scop. New Phytol. 100: 457-472. Available online (pdf file).
  13. ^ Kenneth R. Sporne (1972). "Some Observations on the Evolution of Pollen Types in Dicotyledons". New Phytologist 71 (1): 181–185. doi:10.1111/j.1469-8137.1972.tb04826.x. 
  14. ^ Walter S. Judd and Richard G. Olmstead (2004). "A survey of tricolpate (eudicot) phylogenetic relationships". American Journal of Botany 91 (10): 1627–1644. PMID 21652313. doi:10.3732/ajb.91.10.1627.  (full text)
  15. ^ Raven, J.A.; Edwards, D. (2001). "Roots: evolutionary origins and biogeochemical significance". Journal of Experimental Botany 52 (90001): 381–401. PMID 11326045. doi:10.1093/jexbot/52.suppl_1.381. 
  16. ^ p80
  17. ^ Cramp, S., & Perrins, C. M. (1994). The Birds of the Western Palearctic. Vol. VIII: Crows to Finches. Oxford University Press, Oxford.
  18. ^ Finnish Lepidoptera Cirsium arvense
  19. ^ The Ecology of Commanster: Cirsium arvense
  20. ^ Ecological Flora of the British Isles: Phytophagous Insects for Cirsium arvense
  21. ^ Van Der Kooi, C. J.; Pen, I.; Staal, M.; Stavenga, D. G.; Elzenga, J. T. M. (2015). "Competition for pollinators and intra-communal spectral dissimilarity of flowers". Plant Biology. doi:10.1111/plb.12328. 
  22. ^ Plants for a Future: Cirsium arvense
  23. ^ http://www.thebotanist.com/distilled/the-22
  24. ^ https://www.youtube.com/watch?v=ySjOxBJ0AEQ

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]