Računarski virus
Računarski virus[1] (računarska infekcija) je zlonamjeran program koji se prepoznaje po mogućnostima samoumnožavanja. Kada se pokrene, među prvim koracima nastoji pronaći sljedeću žrtvu i njoj poslati vlastitu kopiju. Virusi se od crva razlikuju po tome što "inficiraju" neku datoteku, odnosno svoj kod dodaju na neki već postojeći, čekajući da se ta datoteka upotrijebi kako bi se ponovno aktivirali. Neke viruse su zamijenili crvi koji svoj kod u cijelosti pohranjuju na hard disk, na što skrovitije mjesto.
U pravilu, dodaci u e-mail-ovima za koje niste potpuno sigurni da dolaze iz povjerljivog izvora i da ih očekujete zaslužuju sumnju. Ukoliko su još uz to i izvršni (prilikom pregleda postaju aktivni, odnosno upravljaju vašim računarom), sumnja postaje nužnost. Izvršni privici mogu se pojaviti u obliku mnoštva nastavaka, a najučestaliji su:
- bat
- exe
- pif
- scr
- cmd
- vbs
- js
Pod računarskom infekcijom podrazumijeva se samostalno instaliranje raznih vrsta nametnika bez znanja i ovlaštenja vlasnika računara. Nametnici se prenose na računar putem interneta (nalazi se skriven u nekim datotekama), e-pošte, disketa itd. Nakon pokretanja, u pozadini se automatski instaliraju štetni programi (npr. dialer, špijun, backdoor itd.) koji se bez znanja vlasnika aktiviraju sa svakim pokretanjem operativnog sistema.
Veoma često ti štetni programi imaju imena koja se teško mogu razlikovati od imena datoteka samog operativnog sistema.[2] U velikom broju slučajeva nalaze se u nepreglednim ili sistemskim direktorijima kao što je c:\windows\system32.
Nakon instalacije ti štetni programi djeluju nezavisno od programa putem kojeg su došli na računar npr. trojanskog konja. U tom slučaju trojanski konj služi samo kao prenosnik što znači da i nakon brisanja trojanskog konja računar nije dezinficiran.
Na inficiranom računaru ti programi mogu izvršiti sve funkcije koje dozvoljava status prijavljenog korisnika. Zbog manjka znanja većina vlasnika računara su prijavljeni kao administratori, čime je spektar manipulacijskih mogućnosti putem mreže ili interneta veoma širok.
U slijedećem dijelu su djelimično navedene funkcije koje pružaju uvid u mogućnosti manipulacija na inficiranom računaru:
- Prikazivanje neželjenih reklama ili redirekcija na internet stranice koje korisnik ne želi posjetiti.
- Prisluškivanje/praćenje protoka podataka i drugih dešavanja korisnika pomoću takozvanih "snifera".
- Špijuniranje povjerljivih podataka kao što su lozinke, brojevi kreditnih kartica, brojevi bankovnih računa itd), kopiranje bitnih datoteka i slanje istih trećim, neovlaštenim osobama.
- Daljinsko upravljanje računara u kriminalne svrhe npr. trajno slanje reklamnih poruka.
- Instalacija različitih "dialer"-a s ciljem tajnog spajanja sa internetom putem skupih telefonskih brojeva, čime se korisniku nanose financijske štete.
Mogućnosti za zaštitu
[uredi | uredi izvor]- Također pogledajte članke antivirusni program, antišpijunski program, lični firewall kao i ostatak računarske sigurnosti
- izbjegavati korištenje programa sa nesigurnih lokacija (internet stranica),[3] naročito programa sa internet stranica koje se nalaze na ivici legaliteta.
- aktiviranje zaštitnog zida (zaštitni zid ne može spriječiti instaliranje štetnih programa ali u odredjenim okolnostima može skrenuti pažnju na neautoriziranu komunikaciju i istu eventualno spriječiti)
- korištenje i stalno osvježavanje programa za zaštitu od napasnika
Vrste virusa
[uredi | uredi izvor]- Boot sektor - napadaju Master boot sektor (sektor za podizanje računara)
- Parazitski - zaraze izvršne datoteke dodavanjem svog sadržaja u strukturu programa
- Svestrani virusi - napadaju boot sektore i izvršne programe
- Virusi pratioci - stvaraju .com fajl koristeći ime već postojećeg .exe programa i ugrađuju u nju svoj kod
- Link virusi - u trenu inficiraju računarski sistem
- Makro virusi - imaju mogućnost da sami sebe kopiraju, brišu i mijenjaju dokumente
- Power virusi - imaju za cilj postizanje maksimalne energetske potrošnje CPU
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "What Is a Computer Virus and How Does It Work?". What Is a Computer Virus and How Does It Work? (jezik: engleski). Pristupljeno 2025-12-28.
- ↑ "25 Common Types of Malware & How To Identify Them". SecurityScorecard (jezik: engleski). Pristupljeno 2025-12-28.
- ↑ "Manage warnings about unsafe sites - Android - Google Chrome Help". support.google.com (jezik: engleski). Pristupljeno 2025-12-28.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Microsoft Security Portal
- Viruses na Curlie
- US Govt CERT (Computer Emergency Readiness Team) site
- 'Computer Viruses – Theory and Experiments' – The original paper published on the topic
- Kako rade računarski virusi
- Protecting your Email from Viruses and Other MalWare Arhivirano 12. 11. 2008. na Wayback Machine
- Hacking Away at the Counterculture Arhivirano 22. 1. 2009. na Wayback Machine autor Andrew Ross
- A Virus in Info-Space Arhivirano 5. 12. 2008. na Wayback Machine autor Tony Sampson
- Dr Aycock's Bad Idea Arhivirano 5. 12. 2008. na Wayback Machine autor Tony Sampson
- Digital Monsters, Binary Aliens Arhivirano 3. 12. 2008. na Wayback Machine autor Jussi Parikka
- The Universal Viral Machine Arhivirano 2. 10. 2008. na Wayback Machine" autor Jussi Parikka
- Hypervirus: A Clinical Report Arhivirano 2. 10. 2008. na Wayback Machine" autor Thierry Bardini
- Chess, David M. "Some Common PC-DOS Viruses and What They Mean To You." High Integrity Computing Laboratory IBM Thomas J. Watson Research Center. January 25, 1991.
- Otklanjanje virusa i drugih štetnih programa
- The Cross-site Scripting Virus
