Računarska logika
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
 | Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. |
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Rad digitalnog računara temelji se na DVA definirana fizikalna stanja:
- Ima impulsa (napona) logička "1"
- Nema impulsa (napona) logička "0"
Znači da se elektronički sklopovi, koji u računaru obavljaju razne operacije, ponašaju slično prekidačkim elementima koji različitim elektroničkim izvedbama izvršavaju operacije sa stanjima "1" i "0", po zakonima LOGIČKIH PRIJEDLOGA koji mogu biti ISTINITI ili NEISTINITI.
Osnovu ove grane logike, koja datira još od Aristotela, praktički je obradio i definirao njene simbole matematičar George Boole. Po njemu je ova grana matematike (zakoni istinitosti) nazvana BOOLE-ova ALGEBRA, a bavi se međusobnim odnosima elemenata u skupu i između skupova