Rašinovac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rašinovac
(naselje)
Rašinovac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Rašinovac
Rašinovac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°34′14″N 16°21′15″E / 44.5706°N 16.3542°E / 44.5706; 16.3542Koordinate: 44°34′14″N 16°21′15″E / 44.5706°N 16.3542°E / 44.5706; 16.3542
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
OpćinaBosanski Petrovac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto398
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj105805[1]
Matični broj općine11436

Rašinovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Mjesto Rašinovac smješteno je na par kilometara od Bosanskog Petrovca, na obe strane ceste za Bosansku Krupu. Prostire se na padinama Grmeča i na ravni Petrovačkog polja. Na zapadu proteže se skoro do sela Suvaje. Teren je brežuljkast na kojem prepoznaju se uzvišenja: Gradina, Gajevi, Šainovac i Frgića Vrh, a iza je Stražbenica kao međa prema Krnjoj Jeli na Bravskom polju. U selu nema izvora vode. Najbliži izvor je Pećina u Petrovačkom polju.

Na 940m. nadmorske visine je Jarčevića jama. Po morfo-genetskom tipu pripada prostim jamama. Kod nje postoji jedan kanal koji se vertikalno spušta u unutrašnjost krednih krečnjaka. Obzirom na izgled pripada tipu bezdani. Iznad jame je široka dolina u fosilnom stanju nekadašnje rijeke koja je bila pritoka petrovačke pra-rijeke i jama predstavlja njen ponor.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

U Rašinovcu nalazi se Gradina Šainovac čije dimenzija su 300x180 metara i datira iz ilirskog doba.[3]

U selu su rođeni Narodni heroji Jugoslavije Zdravko Čelar i Bogdan Kapelan. Jedno mjesto u Srbiji, pored Novog Sada, dobilo je ime Čelarevo. To mjesto je 1945. kolonizirano stanovništvom sa područja Bosanskog Petrovca.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Rašinovac
2013.[4]1991.1981.[5]1971.[6]
Osoba398 (100,0%)627 (100,0%)696 (100,0%)750 (100,0%)
Bošnjaci327 (82,16%)331 (52,79%)1352 (50,57%)1347 (46,27%)1
Srbi62 (15,58%)271 (43,22%)318 (45,69%)390 (52,00%)
Muslimani3 (0,754%)
Pravoslavci3 (0,754%)
Bosanci2 (0,503%)
Nepoznato1 (0,251%)
Ostali14 (2,233%)2 (0,287%)1 (0,133%)
Jugoslaveni11 (1,754%)24 (3,448%)12 (1,600%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 3. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981
  3. ^ SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I. GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA” -Salmedin Mesihović, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33
  4. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]