Žbica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Radijus (kost))
Jump to navigation Jump to search
Palčana kost
(Radius)
Radius - anterior view2.png
Palčana kost (crvena) je kost podlaktice.
Identifikatori
Gray's p.219
MeSH A02.835.232.087.090.700
TA A02.4.05.001
FMA 23463
Anatomska terminologija

Žbica, žbična kost, palčana ili palačna kost (lat. radius) je jedna od dvije velike kosti podlaktice, a druga je lakatna kost (ulna). Pruža se od bočne strane lakta do palčane strane zgloba šake, paralelno sa lakatnom, koja je nadmaša u dužini i veličini. To je duga kost, prizmatskog oblika i uzdužno.[1][2][3][4]

Žbica je dio dva zgloba: lakatni i zglob šake. Na lakatnom se pridružuje glavi humerusa i u odvojenoj regiji, lakatnoj kosti na radijalnom usjeku. Na zglobu šake, radijus formira zglob sa lakatnom kosti.

Odgovarajuća kosti u potkoljenici je cjevanica.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Ova duga cjevasta kost se nalazi na vanjskoj (bočnoj) strani podlaktice. Izgledom podsjeća žbice u kolskim točkovima . Na njoj se mogu razlikovati tijelo, gornja i donji kraj. Palčana kost se na gornjem kraju zglobljava sa nadlaktičnom kosti (humerus), a bočno sa lakatnom kosti, oblikujući zglob lakta. Na gornjem kraju žbice je hrapava kvrga za hvatište dvoglavog mišića nadlaktice (musculus biceps). Tijelo palčane kosti je trostrano prizmatično i služi za hvatište mišića. Na donjem kraju je zglobna površ za zglobljavanje sa kostima korijena šake, sa kojima gradi ručni (radiokarpusni) zglob.[5][6]

Duga i uska sržna šupljina žbice je je zatvorena u jak zid kompaktne kosti. Najdeblja je uz međukostne granice, a najtanja na krajevima, osim u odnosu na kupastu zglobnu površinu (fovea) glave.

Radijus ima tijelo i dva nastvka. Gornji ekstremitet radijusa sastoji se od nešto cilindrične glave kojom se zglobljava sa lakatnom kosti, ramenom, vratom i radijalnom kvrgom. organa radijus je samo po sebi razumljivo (osovinski dio), kao i donji ekstremitet radijusa koji je približno četverostranog oblika, sa zglobnom površinom za lakatnu kost (ulna) , čunastu i polumjesečastu kost. Distalni kraj radijusa formira dvije opipljive tačke, radijalno u trnastom nastavku i Listerovoj kvrgi na ulnarnoj strani. Uz proksimalno i distalno radioulnarno zglobljavanje, koje je međukostna membrana, medijalno duž tijela radijusa su vezišta radijusa za je ulnu.[7]

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Okoštavanje žbice polazi iz tri centara: jedan za tijelo, i jedan za svaki nastavak. Onaj za tijelo vidi se u blizini centra kosti, tokom osme sedmice fetusnog života. Okoštavanje počinje u donjem kraju između 9. i 26. mjeseca postnatalnog perioda.[8] Osifikacujski centar za gornji kraj javlja se oko pete godine života.

Gornja epifiza se spaja sa tijelom u dobi od sedamnaest ili osamnaest godina, a donja oko dvadesete.

Dodatni centar ponekad se nalazi u radijalnoj kvrgi, a pojavljuje se o četrnaestoj ili petnaestoj godini.

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Mišićne veze[uredi | uredi izvor]

Musculus biceps ima hvatište na kvrgi gornjeg nastavka žbice. Za gornju trećinu tijela kosti, vežu se mišići supinatori, musculus flexor digitorum superficialis i musculus flexor pollicis longus.

Za srednju trećinu tijela ove kosti vežu se musculus aextensor ossis metacarpi pollicis, musculus extensor primi internodii pollicis i musculus pronator teres. Za donju četvrtinu tijela kosti veže se musculus pronator quadratus tetiva musculus supinator longus.

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Radijalna aplazija je urođeno odsustvo žbice.

Frakture[uredi | uredi izvor]

Suptilna fraktura žbicine glave sa pripadajućim pozitivnim znakom masnog jastučića

Tipovi specifičnih fraktura žbice uključuju lomove kao što su:

Tokom Opsade Sarajeva (1992.-1995), za saniranje višestrukih lomova dugih kostiju usavršena je „sarajevska longeta“ – fiksator i za najkompliciranije prelome podlaktičnih kostiju.[10][11]

Ostale životinje[uredi | uredi izvor]

U četveronožnih životinja, palčana kost je glavna nosiva kost donjeg dijela podlaktice. Njegova struktura je slična kod većine kopnenih tetrapoda, ali može biti spojena sa lakatnom kosti nekih sisara (kao što su konji) i smanjena ili modificirana u životinja s perajama ili degeneriranim prednjim udovima.[12][13]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319. 
  2. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  4. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. 
  5. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  6. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  7. ^ Clemente, Carmine D. (2007), Anatomy: A Regional Atlas of the Human Body (5th iz.), Philadelphia, PA: Lippincott Williams & Wilkins 
  8. ^ Balachandran, Ajay; Anooj Krishna, Moumitha Kartha, Thomas Jerry, Prem T.N., Libu G.K. (December 2013). "Ossification of Distal end of Radius & Base of Fist Metacarpal in Forensic Age Estimation in the Kerala Population". Scholars Journal of Applied Medical Sciences 1 (6): 796–800. Pristupljeno 4 January 2014. 
  9. ^ Essex Lopresti fracture at Wheeless' Textbook of Orthopaedics online
  10. ^ Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H. (2008). Vodič za politraumu: opći dio. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo. 
  11. ^ Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H. (2008). Vodič za politraumu: specijalni dio. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo. 
  12. ^ Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6. 
  13. ^ Romer, Alfred Sherwood; Parsons, Thomas S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. str. 199. ISBN 0-03-910284-X. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]