Radikula

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sintropna radikula koja je probila mikropilu sjemenkeXanthoceras sorbifolium
Sjemenka vrbe Salix scouleriana

Radikula – u botanici – je prvi dio klijanca (rastući biljni embrion) koji izlazi iz sjemenke tokom procesa klijanja. To je zametni korijen biljke i raste prema dolje u tlo (izdanak izlazi iz plumele). Iznad radikule je embrionska stabljika ili hipokotil, podržavajući kotiledon(e).[1] To je embrionski korijen, unutar sjemenke. Prilikom klijanja, prva izlazi iz sjemenke u zemlju kako bi klijanac mogao usisati vodu i prenijeti u list(ove) kako bi mogla započeti fotosinteza.

Radikula izlazi iz sjemenke kroz mikropilu. Radikule klijanaca svrstane su u dva glavna tipa. One koje su usmjereni od ožiljaka sjemenke ili hilumu klasificirane su kao antitropne, a ako su usmjerene prema hilumu, tada su sinteropne. Ako radikula počne propadati, klijanac se prigušuje. Ova bolest pojavljuje se na radikuli u vidu zamračenih mrlja. Na kraju prouzrokuje ugibanje klijanca.

Plumula je beba izdanka, a raste nakon radikule. U 1880 Charles Darwin objavio je knjigu o biljkama koje je proučavao, "Moć kretanja u biljkama" (The Power of Movement in Plants), u kojoj spominje radikulu

Jedva da je pretjerivanje reći da tako obdaren vrh radikule [..] djeluje poput mozga jedne od nižih životinja; mozak se nalazi na prednjem kraju tijela, primajući utiske od organa čula i usmeravajući nekoliko pokreta.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "radicle | plant anatomy". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 12. 2017.