Rakova obratnica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Linija preko Zemlje
23.43618°
Rakova obratnica
Odnos aksijalnog nagiba Zemlje (ε) prema tropskim i polarnim krugovima.

Rakova obratnica, koja se također naziva i Sjeverna obratnica, jest najsjeverniji krug geografske širine na Zemlji na kojem Sunce može biti direktno iznad glave. To se događa u junskom solsticiju, kada je sjeverna hemisfera nagnuta prema Suncu do maksimuma.[1] Također dostiže 90 stepeni ispod horizonta u solarnu ponoć u decembarskom solsticiju. Koristeći formulu koja se stalno ažurira, krug je trenutno 23°26′10.3″ (ili 23.43618°) sjeverno od ekvatora.

Njegov pandan na južnoj hemisferi, koji označava najjužniju poziciju na kojoj Sunce može biti direktno iznad glave, jest Jarčeva obratnica. Ove obratnice su dva od pet glavnih krugova geografske širine koji označavaju karte Zemlje, a drugi su arktički i Antarktički krug i ekvator. Položaji ova dva kruga geografske širine (u odnosu na ekvator) diktirani su nagibom Zemljine ose rotacije u odnosu na ravan njene orbite, a kako se nagib mijenja, mijenja se i lokacija ova dva kruga.

U geopolitici je poznata po tome što je južno ograničenje za međusobnu odbrambenu obavezu NATO-a, jer države članice NATO-a nisu u obavezi dolaziti u odbranu teritorije članice južno od Rakove obratnice, kao u slučaju Folklendskog rata između Ujedinjenog Kraljevstva i Argentine.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Kada je ova paralela dobila ime u posljednjim stoljećima prije nove ere, Sunce je bilo u sazviježđu Rak u junskom solsticiju, u vrijeme kada svake godine Sunce dostiže zenit na ovoj geografskoj širini. Zbog precesije ekvinocija, to više nije slučaj; danas je Sunce u Blizancima na junskom solsticiju. Sama riječ "obratnica" dolazi od grčkog "tropa (τροπή)", što znači okret (promjena smjera ili okolnosti), nagib, što se odnosi na činjenicu da se Sunce čini da se "okreće" u vrijeme solsticija.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Carretera 83 (Vía Corta) Zaragoza-Viktorija, km 27+800. Od raskrsnica Rakove obratnice s meksičkim saveznim autoputevima ovo je jedino mjesto gdje je precizno označen položaj od 2005. do 2010.

Položaj Rakove obratnice nije fiksan nego se stalno mijenja zbog blagog kolebanja u uzdužnom poravnanju Zemlje u odnosu na ekliptiku, ravan u kojoj Zemlja kruži oko Sunca. Zemljin aksijalni nagib varira u periodu od 41.000 godina od 22,1 do 24,5 stepeni, a od 2000. iznosi približno 23,4 stepena, što će i dalje važiti oko milenija. Ovo kolebanje znači da Rakova obratnica trenutno pluta prema jugu brzinom od gotovo pola lučne sekunde (0,468″) geografske širine ili 15 m godišnje. Položaj kruga bio je na tačno 23° 27′N 1917. i biti će na 23° 26'N 2045.[2] Udaljenost između Antarktičkog kruga i Rakove obratnice u suštini je konstantna dok se kreću u tandemu. Ovo se zasniva na pretpostavci o konstantnom ekvatoru, ali precizna lokacija ekvatora nije zaista fiksna.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Sjeverno od Rakove obratnice su suptropi i Sjeverni umjereni pojas. Ekvivalentna linija geografske širine južno od ekvatora naziva se Jarčeva obratnica, a područje između njih, sa središtem na ekvatoru, jest tropski pojas.

Godine 2000. više od polovine svjetske populacije živjelo je sjeverno od Rakove obratnice.[3]

Na Rakovoj obratnici postoji 13 sati i 35 minuta dnevnog svjetla tokom ljetnog solsticija, a tokom zimskog traje 10 sati i 41 minutu.

Koristeći 23°26'N za Rakovu obratnicu, obratnica prolazi kroz sljedeće zemlje, teritorije i mora počevši od nultnog meridijana i idući prema istoku:

Koordinate Država, teritorija ili more Napomene
23°26′N 0°0′E / 23.433°N 0.000°E / 23.433; 0.000 (Nulti meridijan) Alžir
23°26′N 11°51′E / 23.433°N 11.850°E / 23.433; 11.850 (Niger) Niger
23°26′N 12°17′E / 23.433°N 12.283°E / 23.433; 12.283 (Libija) Libija Dodiruje najsjeverniju tačku Čada na koordinatama 23°26′N 15°59′E / 23.433°N 15.983°E / 23.433; 15.983 (Najsjevernija tačka Čada)
23°26′N 25°0′E / 23.433°N 25.000°E / 23.433; 25.000 (Egipat) Egipat Prolazi kroz Nasserovo jezero
23°26′N 35°30′E / 23.433°N 35.500°E / 23.433; 35.500 (Crveno more) Crveno more
23°26′N 38°38′E / 23.433°N 38.633°E / 23.433; 38.633 (Saudijska Arabija) Saudijska Arabija Prolazi kroz pokrajine Medina, Mekka, Rijad i Istočnu.
23°26′N 52°10′E / 23.433°N 52.167°E / 23.433; 52.167 (Ujedinjeni Arapski Emirati) Ujedinjeni Arapski Emirati Prolazi samo kroz emirat Abu Dhabi.
23°26′N 55°24′E / 23.433°N 55.400°E / 23.433; 55.400 (Oman) Oman Prolazi kroz glavni grad Maskat
23°26′N 58°46′E / 23.433°N 58.767°E / 23.433; 58.767 (Indijski okean) Indijski okean Arapsko more
23°26′N 68°23′E / 23.433°N 68.383°E / 23.433; 68.383 (Indija) Indija Prolazi kroz savezne države Gujarat, Rajasthan, Madhya Pradesh, Chhattisgarh, Jharkhand i Zapadni Bengal
23°26′N 88°47′E / 23.433°N 88.783°E / 23.433; 88.783 (Bangladeš) Bangladeš Prolazi kroz regije: Khulna, Dhaka i Chittagong
23°26′N 91°14′E / 23.433°N 91.233°E / 23.433; 91.233 (Indija) Indija Prolazi kroz saveznu državu Tripura
23°26′N 91°56′E / 23.433°N 91.933°E / 23.433; 91.933 (Bangladeš) Bangladeš Regija Chittagong
23°26′N 92°19′E / 23.433°N 92.317°E / 23.433; 92.317 (Indija) Indija Prolazi kroz saveznu državu Mizoram
23°26′N 93°23′E / 23.433°N 93.383°E / 23.433; 93.383 (Myanmar) Mjanmar Prolazi kroz: Državu Chin, Regiju Sagaing, Regiju Mandalay i Državu Shan
23°26′N 98°54′E / 23.433°N 98.900°E / 23.433; 98.900 (Kina) Kina Prolazi kroz pokrajine Yunnan (približno 7 km sjeverno od granice s Vijetnamom), Guangxi i Guangdong
23°26′N 117°8′E / 23.433°N 117.133°E / 23.433; 117.133 (Tajvanski prolaz) Tajvanski prolaz
23°26′N 120°8′E / 23.433°N 120.133°E / 23.433; 120.133 (Tajvan) Tajvan Prolazi kroz ostrvo Hujing i okruge Chiayi i Hualien
23°26′N 121°29′E / 23.433°N 121.483°E / 23.433; 121.483 (Filipinsko more) Filipinsko more
23°26′N 142°00′E / 23.433°N 142.000°E / 23.433; 142.000 (Tihi okean) Tihi okean Prolazi južno od ostrva Necker (Havaji, Sjedinjene Američke Države)
23°26′N 110°15′W / 23.433°N 110.250°W / 23.433; -110.250 (Meksiko) Meksiko Prolazi kroz Južnu Donju Kaliforniju
23°26′N 109°24′W / 23.433°N 109.400°W / 23.433; -109.400 (Kalifornijski zaliv) Kalifornijski zaliv
23°26′N 106°35′W / 23.433°N 106.583°W / 23.433; -106.583 (Meksiko) Meksiko Prolazi kroz savezne države: Sinaloa, Durango, Zacatecas, San Luis Potosí, Nuevo León i Tamaulipas
23°26′N 97°45′W / 23.433°N 97.750°W / 23.433; -97.750 (Meksički zaliv) Meksički zaliv Prolazi sjeverno od Kuba Kube
23°26′N 83°0′W / 23.433°N 83.000°W / 23.433; -83.000 (Atlantski okean) Atlantski okean Prolazi kroz Floridski prolaz i Nikolin kanal
Prolazi južno od Anguilla Caysa ( Bahami)
Prolazi kroz kanal Santaren i u otvoreni okean
23°26′N 76°0′W / 23.433°N 76.000°W / 23.433; -76.000 (Bahami) Bahami ostrva Exuma i Long Island
23°26′N 75°10′W / 23.433°N 75.167°W / 23.433; -75.167 (Atlantski okean) Atlantski okean
23°26′N 15°57′W / 23.433°N 15.950°W / 23.433; -15.950 (Zapadna Sahara) Zapadna Sahara Pravo na teritoriju polažu Maroko i Demokratska Arapska Republika Sahara
23°26′N 12°0′W / 23.433°N 12.000°W / 23.433; -12.000 (Mauritanija) Mauritanija
23°26′N 6°23′W / 23.433°N 6.383°W / 23.433; -6.383 (Mali) Mali
23°26′N 2°23′W / 23.433°N 2.383°W / 23.433; -2.383 (Alžir) Alžir

Krstarenje oko Zemlje[uredi | uredi izvor]

Klima u Rakovoj obratnici generalno je topla i suha, osim u hladnijim planinskim regijama u Kini, morskom okruženju kao što su Havaji i istočnim obalnim područjima, gdje orografske padavine mogu biti veoma obilne, na nekim mjestima dostižući 4 m godišnje. Većina regija u Rakovoj obratnici doživljava dva različita godišnja doba: izuzetno vruće ljeto s temperaturama koje često dostižu 45 °C i toplu zimu s maksimumom od približno 22 °C. Veliki dio zemlje u blizini Rakove obratnice ili na njoj dio je Sahare, dok je na istoku klima topla monsunska s kratkom vlažnom sezonom od juna do septembra i vrlo malo padavina u ostatku godine.

Najviša planina na Rakovoj obratnici ili uz nju je Yu Shan na Tajvanu. Imao je lednike koji su se spuštali čak 2800 m tokom posljednjeg glacijalnog maksimuma. Trenutno lednici još postoje oko obratnice, odnosno u krugu od 470 km. Najbliži trenutno preživjeli jesu Minyong i Baishui u Himalajima na sjeveru i Iztaccíhuatl u Meksiku na jugu.

Navigacija[uredi | uredi izvor]

Prema pravilima Međunarodne zrakoplovne federacije, da bi se let računao u rekord za najbrži let oko svijeta, mora preći udaljenost ne manju od dužine Rakove obratnice, preći sve meridijane i završiti na istom aerodromu odakle je i počeo. Dužina Rakove obratnice iznosi 36.788 km:[4]

gdje je φ geografska širina Rakove obratnice

Za obično krstarenje pravila su donekle opuštenija i udaljenost je postavljena na zaokruženu vrijednost od najmanje 36.770 km.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Obliquity of the Ecliptic and Arctic Circle Calculator". Pristupljeno 20. 9. 2022.
  2. ^ "Montana State University: Milankovitch Cycles & Glaciation". Arhivirano s originala, 6. 8. 2011. Pristupljeno 30. 11. 2023.
  3. ^ Quigley, Robert (12. 8. 2010). "The World's Population Mapped by Latitude and Longitude". The Mary Sue. Pristupljeno 11. 1. 2021.
  4. ^ Bakker et al., Radio Positioning at Sea: Geodetic Survey Computations Least Squares Adjustment, 1995; (ISBN 90-6275-537-2)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Koordinate: 23°26′12.5″N 0°0′0″W / 23.436806°N -0.00000°E / 23.436806; -0.00000 (Nulti merdijan)