Ramazan

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Ramazan (/ˌræməˈdɑːn/; رمضان Ramaḍān;[bilješka 1] također u drugim jezicima Ramadan, Ramzan, Ramadhan ili Ramathan) deveti je mjesec islamskog kalendara,[1] i muslimani svijeta ga uzimaju za mjesec posta kako bi obilježili prvu objavu Kur'ana poslaniku Muhammedu, a.s, prema islamskom vjerovanju.[2][3] Ovo godišnje poštivanje je jedno od Pet stubova islama.[4] Mjesec traje 29–30 dana zavisno od vizualnih promatranja polumjeseca, prema informacijama iz brojnih hadisa.[5][6]

Riječ Ramadan dolazi od arapskog korijena ramiḍa ili ar-ramaḍ, što znači spaljenost ili suhoća.[7] Post je farz (obavezna dužnost) za odrasle muslimane, osim onih koji pate od bolesti, putuju, ili su stariji, trudni, majke koje doje, imaju dijabetes ili idu kroz menstrualni ciklus.[8] Post Ramazana je učinjen obaveznim (wādžib) tokom mjeseca Ša'bana, u drugoj godini nakon što su muslimani migrirali iz Mekke u Medinu. Fetve su bile izdate koje opisuju da muslimani koji žive u regijama sa prirodnim fenomenima kao što su ponoćno sunce ili polarna nož trebaju pratiti vremensku zonu Mekke.[9]

Posti se od zore do zalaska sunca, a u tom periodu muslimani se ustežu konzumiranja hrane, pijenja tečnosti, pušenja, i sudjelovanja u seksualnim odnosima sa suprugom. Muslimanima je također naređeno da se suzdrže od grešnog ponašanja koje može negirati nagradu posta, kao što je lažan govor (uvrede, ogovaranje, psovanje, laganje, itd.) kao i tuča/svađa.[10] Hrana i piće se serviraju dnevno, prije zore i nakon zalaska sunca.[11][12] Spiritualne nagrade (thawab) za post su, vjeruje se, također umnožene tokom mjeseca Ramazana.[13] Post za muslimane tokom Ramazana obično sadržava povećan broj namaza (molitva) i recitiranja Kur'ana.[14][15]

Post[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Ramazanski post
Ramazanska večera, iftar

Svakom punoljetnom, fizički i mentalno zdravom muslimanu i muslimanki, farz (obaveza) je postiti. Međutim, ima slučajeva kada određene osobe ne moraju postiti uz Ramazan, iako ispunjavaju navedene uvjete. To su teži bolesnici, putnici, trudnice, kao i žene koje doje djecu, ako će im post štetiti zdravlju. Ove osobe napostit će dan za dan, kada im se za to ukaže prilika. Sasvim oronuli starci i starice i bolesnici kod kojih nema izgleda za ozdravljenje ne moraju napostiti propuštene dane posta, nego će sa svaki dan podijeliti fidju, ako im to materijalne mogućnosti dozvoljavaju. Fidja je jednodnevna hrana za osobu. Žene koje su u hajzu i nifasu (mjesečnica), ili su u periodu od 40 dana nakon poroda, ne smiju postiti niti klanjati. Propuštene dane posta će kasnije dan za danom napostiti, dok namaze koji su im prošli nisu dužne klanjati. Jelo, piće, pušenje i spolno općenje poništavaju post. Međutim, ako onaj koji posti nešto pojede iz zaborava, post mu neće biti poništen ako odmah prestane to činiti, ili ako ga neko upozori na to. Ali, ako je svjestan da posti, pa slučajno, proguta malo vode prilikom uzimanja abdesta ili gusula, post će mu biti pokvaren, te taj dan mora napostiti. Ko se svjesno i namjerno omrsi (pojede ili popije nešto) bez opravdanog razloga, on mora napostiti taj dan, i još, kao kaznu, 60 dana neprekidno postiti. U slučaju da ne mogne toliko dana neprestano postiti, podijelit će za svaki dan po jednu fidju. Ovo se zove keffaret. Dovoljan je jedan keffaret za više "prekršaja" tokom posta. Dužnost je napostiti samo dan za dan, ako se nešto pojede od čega se ne osjeća nikakva slast, kao naprimjer sirova riža, sirova pšenica, tijesto, papir i slično. Zatim, ako se proguta malo vode iz neopreznosti, prilikom uzimanja abdesta ili gusula, ili ako određena osoba nije postila iz opravdanog razloga (putnik, bolesnik, trudnica i dojilja).

Itikaf[uredi | uredi izvor]

Za ramazan je vezana još jedna dužnost koja spada u sunneti-kifaje, a to je itikaf. Ova dužnost obavlja se na taj način što se deset zadnjih dana Ramazana provede u ibadetu. To se čini obično u džamiji. Itikaf počinje dvadesetog dana Ramazana poslije ikindije, a završava se pred iftar posljednjeg dana Ramazana. Ako ovu dužnost obavi makar jedna osoba u jednom mjestu, onda ta dužnost spada sa ostalih građana. A ako je ne obavi niko u jednom mjestu, onda su svi muslimani tog mjesta propustili jedan važan sunnet. Itikaf obično obavlja jedna ili dvije osobe koje znaju lijepo i pravilno učiti Kur'an, a uz to imaju lijepo vladanje. Ne smiju izlaziti iz džamije, osim u iznimnim slučajevima, kao što su npr. uzimanje abdesta ili gusula, ili obavljanje prirodne nužde. Bolje je da dvije osobe budu u itikafu, jer dok jedna spava, druga će bdjeti i ibadet činiti, tako da se za tih deset dana ibadet nikako ne prekida. Muhammed a.s. je ibadet sam obavljao. Iz toga se zaključuje važnost i časnost dužnosti.

Vitre[uredi | uredi izvor]

Vadžib je svakom imućnom muslimanu i muslimanki dati sadakai-fitr za sebe i za svoju malodobnu djecu. Visina sadakai-fitra u naravi iznosi, 1 kg i 67 dkg pšenice, ili dvostruka količina (3,33kg) ječma, hurmi, rezačija ili sira. Uglavnom, to nije ništa drugo nego jednodnevna hrana za jednu osobu, pa nije potrebno polemisati o visini sadakai-fitra. Sam obveznik može odredit njen iznos u novcu na taj način što će izračunati koliko mu je potrebno za jednodnevnu hranu. Sadakai-fitr se daje siromašnim muslimanima i muslimankama, a prvenstveno siromašnoj rodbini i komšijama. Međutim, tu sadaku nije dozvoljeno davati rodbini u uzlaznoj i silaznoj liniji: roditeljima i njihovim roditeljima, zatim djeci, unučadima i praunučadima. Svakako, najbolje je dati sadakai-fitr za potrebe islamske zajednice. Sadakai-fitr se obično daje krajem Ramazana do pred klanjanje Bajram-namaza. Ako se ne podijeli u to vrijeme, nego poslije Bajram-namaza, onda to više ne spada u sadakai-fitr nego u običnu sadaku.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ BBC - Religions Preuzeto 25. 7. 2012
  2. ^ "Muslims worldwide start to observe Ramadan". The Global Times Online. 2012. Pristupljeno 28. 7. 2012. 
  3. ^ "The Muslim World Observes Ramadan". Power Text Solutions. 2012. Pristupljeno 28. 7. 2012. 
  4. ^ "Schools - Religions". BBC. Pristupljeno 25. 7. 2012. 
  5. ^ Bukhari-Ibn-Ismail, AbdAllah-Muhammad. "Sahih Bukhari - Book 031 (The Book of Fasting), Hadith 124.". hadithcollection.com. Pristupljeno 25. 7. 2012. 
  6. ^ Muslim-Ibn-Habaj, Abul-Hussain. "Sahih Muslim - Book 006 (The Book of Fasting), Hadith 2378.". hadithcollection.com. Pristupljeno 25. 7. 2012. 
  7. ^ Muslim-Ibn-Habaj, Abul-Hussain. "Sahih Muslim - Book 006 (The Book of Fasting), Hadith 2391.". hadithcollection.com. Pristupljeno 25. 7. 2012. 
  8. ^ Fasting (Al Siyam) - الصيام - str. 18, el Bahay el Kholi, 1998
  9. ^ "Saudi Aramco World: Ramadan in the Farthest North". Pristupljeno 16. 6. 2015. 
  10. ^ IslamQA, "It is not permissible for one who is fasting to insult anyone", URL: http://islamqa.info/en/37658
  11. ^ Islam, Andrew Egan - 2002 - page 24
  12. ^ Dubai - Page 189, Andrea Schulte-Peevers - 2010
  13. ^ Bukhari-Ibn-Ismail, AbdAllah-Muhammad. "Sahih Bukhari - Book 031 (The Book of Fasting), Hadith 125.". hadithcollection.com. Pristupljeno 25 July 2012. 
  14. ^ Abu Dawud-Ibn-Ash'ath-AsSijisstani, Sulayman. "Sunan Abu-Dawud - (The Book of Prayer) - Detailed Injunctions about Ramadan, Hadith 1370". Center for Muslim-Jewish Engagement of The University of Southern California. Pristupljeno 25. 7. 2012. 
  15. ^ Bukhari-Ibn-Ismail, AbdAllah-Muhammad. "Sahih Bukhari - Book 031 (The Book of Fasting), Hadith 199.". hadithcollection.com. Pristupljeno 25. 7. 2012. 

Bilješke[uredi | uredi izvor]

  1. ^ U arapskoj fonologiji, može biti [rɑmɑˈdˤɑːn, ramadˤɑːn, ræmæˈdˤɑːn], zavisno od regije.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Wikivoyage-Logo-v3-icon.svg Travelling during Ramadan vodič za putovanje sa Wikivoyage