Ramazan

Ramazan (arapski: رمضان Ramaḍān; također u drugim jezicima Ramadan, Ramzan, Ramadhan ili Ramathan) deveti je mjesec islamskog kalendara, i muslimani svijeta ga uzimaju za mjesec posta kako bi obilježili prvu objavu Kur'ana poslaniku Muhammedu, prema islamskom vjerovanju. Ramazanski post je četvrti od pet stubova islama ili islamskih šarta. Mjesec traje 29–30 dana zavisno od vizualnih promatranja polumjeseca, prema informacijama iz brojnih hadisa.

Riječ Ramadan dolazi od arapskog korijena ramiḍa ili ar-ramaḍ, što znači spaljenost ili suhoća. Post je farz (obavezna dužnost) za odrasle muslimane, osim onih koji pate od bolesti, putuju, ili su stariji, trudni, majke koje doje, imaju dijabetes ili prolaze kroz menstrualni ciklus. Post Ramazana je učinjen obaveznim (wādžib) tokom mjeseca Ša'bana, u drugoj godini nakon što su muslimani migrirali iz Mekke u Medinu. Fetve su bile izdate koje opisuju da muslimani koji žive u regijama sa prirodnim fenomenima kao što su ponoćno sunce ili polarna noć trebaju pratiti vremensku zonu Mekke.

Posti se od zore do zalaska Sunca, a u tom periodu muslimani se ustežu konzumiranja hrane, pijenja tečnosti, pušenja, i sudjelovanja u seksualnim odnosima sa suprugom. Muslimanima je također naređeno da se suzdrže od grešnog ponašanja koje može negirati nagradu posta, kao što su lažan govor (uvrede, ogovaranje, psovanje, laganje, itd.) i tuča/svađa. Hrana i piće se serviraju dnevno, prije zore i nakon zalaska sunca. Spiritualne nagrade (thawab) za post su, vjeruje se, također umnožene tokom mjeseca Ramazana. Post za muslimane tokom Ramazana obično sadržava povećan broj namaza (molitva) i recitiranja Kur'ana.

Važni datumi

Prvi i posljednji dan Ramazana određeni su lunarnim islamskim kalendarom.

Početak

Datumi početka ramazana između gregorijanskih godina 1938. i 2038; uključujući grešku na pretposljednjoj liniji. Ova tabela je zasnovana na neodređenoj varijanti islamskog kalendara i da, prema lokalnim običajima, mogu postojati razlike od jednog (ili čak dva) dana.

Budući da se hilal, ili mlađak, obično javlja otprilike jedan dan nakon mladog mjeseca, muslimani obično mogu procijeniti početak Ramazana; međutim, mnogi muslimani radije potvrde početak Ramazana direktnim vizuelnim posmatranjem polumjeseca.

Lejletul-kadr

Glavni članak: Lejletul-kadr

Lejletul-kadr (arapski: لیلة القدر) ili "noć odredbe, noć snage/moći, noć vrijednosti, noć sudbine, ili noć mjera" je noć u kojoj je po vjerovanju muslimana Kur'an prvi put poslan svijetu, a Muhammed je u njoj primio svoju prvu objavu. Noć se smatra najsvetijom noći u godini. Općenito se vjeruje da se to dogodilo jedne neparne noći tokom posljednjih deset dana Ramazana.

Ramazanski bajram

Praznik Ramazanskog bajrama (arapski: عيد الفطر), koji označava kraj ramazana i početak mjeseca ševvala, narednog lunarnog mjeseca, proglašava se nakon što se uoči polumjesec mladog mjeseca ili nakon završetka tridesetodnevnog posta ako nije moguće vidjeti mjesec. Bajram slavi povratak prirodnijem raspoloženju (fitra) jela, pića i bračne intimnosti.

Vjerske prakse

Azim Azimzade. Ramazan siromašnih, 1938.

Uobičajena praksa je postiti od zore do zalaska sunca. Predzorni obrok prije posta naziva se sehur, dok se obrok na zalasku sunca koji prekida post naziva iftar.

Muslimani posvećuju više vremena molitvi i djelima dobročinstva, nastojeći poboljšati svoju samodisciplinu, motivisani hadisom: "Kada dođe ramazan, otvore se džennetska vrata, zatvore se džehennemska vrata i šejtani se stave u okove!."

Post

Glavni članak: Ramazanski post

Ramazanska večera, iftar

Svakom punoljetnom, fizički i mentalno zdravom muslimanu i muslimanki, farz (obaveza) je postiti. Međutim, ima slučajeva kada određene osobe ne moraju postiti uz Ramazan, iako ispunjavaju navedene uvjete. To su teži bolesnici, putnici, trudnice, kao i žene koje doje djecu, ako će im post štetiti zdravlju. Ove osobe napostit će dan za dan, kada im se za to ukaže prilika. Sasvim oronuli starci i starice i bolesnici kod kojih nema izgleda za ozdravljenje ne moraju napostiti propuštene dane posta, nego će za svaki dan podijeliti fidju, ako im to materijalne mogućnosti dozvoljavaju. Fidja je jednodnevna hrana za osobu. Žene koje su u hajzu (mjesečnica) i nifasu (babine, period od 40 dana nakon poroda), ne smiju postiti niti klanjati. Propuštene dane posta će kasnije dan za danom napostiti, dok namaze koji su im prošli nisu dužne klanjati. Jelo, piće, pušenje i spolno općenje poništavaju post. Međutim, ako onaj koji posti nešto pojede iz zaborava, post mu neće biti poništen ako odmah prestane to činiti, ili ako ga neko upozori na to. Ali, ako je svjestan da posti, pa slučajno, proguta malo vode prilikom uzimanja abdesta ili gusula, post će mu biti pokvaren, te taj dan mora napostiti. Ko se svjesno i namjerno omrsi (pojede ili popije nešto) bez opravdanog razloga, on mora napostiti taj dan, i još, kao kaznu, 60 dana neprekidno postiti. U slučaju da ne mogne toliko dana neprestano postiti, podijelit će za svaki dan po jednu fidju. Ovo se zove keffaret. Dovoljan je jedan keffaret za više "prekršaja" tokom posta. Dužnost je napostiti samo dan za dan, ako se nešto pojede od čega se ne osjeća nikakva slast, kao naprimjer sirova riža, sirova pšenica, tijesto, papir i slično. Zatim, ako se proguta malo vode iz neopreznosti, prilikom uzimanja abdesta ili gusula, ili ako određena osoba nije postila iz opravdanog razloga (putnik, bolesnik, trudnica i dojilja).

Sehur

Glavni članak: Sehur

Iftar u Sultan Ahmedovoj džamiji u Istanbulu

Svaki dan prije zore muslimani drže predposni obrok koji se zove sehur. Nakon kratkog zaustavljanja prije zore, muslimani počinju prvu molitvu dana, sabah.

Iftar

Glavni članak: Iftar

Po zalasku sunca, porodice prekidaju post iftarom, tradicionalno otvarajući obrok jedući hurme u znak sjećanja na Muhammedovu praksu prekida posta sa tri hurme. Zatim odlaze da klanjaju Akšam, četvrti od pet dnevnih namaza, nakon čega se služi glavni obrok.

Na iftarima su česta druženja, često na bazi švedskog stola. Često se ističu tradicionalna jela, uključujući tradicionalne deserte, posebno one koji se prave samo za vrijeme Ramazana. Voda je obično piće po izboru, ali sok ili limunada su također često dostupni, kao i bezalkoholna pića i pića s kofeinom.

Vremenom je praksa iftara evoluirala u bankete koji mogu primiti stotine ili čak hiljade gostiju. Velika džamija šeika Zajeda u Abu Dabiju, najveća džamija u UAE, hrani do trideset hiljada ljudi svake noći. Oko dvanaest hiljada ljudi prisustvuje iftaru u hramu Imam Reza u Mešhadu.

Dobročinstva

Glavni članci: Zekat i Sadaka

Muškarci koji se mole za vrijeme Ramazana u Alijevoj džamiji ili "Plavoj džamiji" u Mazar-i Šarif, Afganistan

Zekat, koji se često prevodi kao "čišćenje, rast, napredovanje", je fiksni postotak prihoda koji vjernik mora dati siromašnima; praksa je obavezna kao jedan od stubova islama. Muslimani vjeruju da su dobra djela bolje nagrađena tokom Ramazana nego u bilo koje drugo doba godine; shodno tome, mnogi muslimani doniraju veći dio – ili čak cijeli – godišnji zekat tokom ovog mjeseca.

Noćni namaz

Glavni članak: Teravih-namaz

Teravija (arapski: تراويح) su dodatne noćne molitve koje se obavljaju tokom mjeseca Ramazana. Suprotno uvriježenom mišljenju, oni nisu obavezni.

Učenje Kur'ana

Muslimani se ohrabruju da čitaju cijeli Kur'an, koji se sastoji od trideset džuzova (odjeljaka), tokom trideset dana Ramazana. Neki muslimani uključuju recitaciju jednog džuza u svaku od trideset teravija koje se održavaju tokom mjeseca.

Itikaf

Glavni članak: Itikaf

Za ramazan je vezana još jedna dužnost koja spada u sunneti-kifaje, a to je itikaf. Ova dužnost obavlja se na taj način što se deset zadnjih dana Ramazana provede u ibadetu. To se čini obično u džamiji. Itikaf počinje dvadesetog dana Ramazana poslije ikindije, a završava se pred iftar posljednjeg dana Ramazana. Ako ovu dužnost obavi makar jedna osoba u jednom mjestu, onda ta dužnost spada sa ostalih građana. A ako je ne obavi niko u jednom mjestu, onda su svi muslimani tog mjesta propustili jedan važan sunnet. Itikaf obično obavlja jedna ili dvije osobe koje znaju lijepo i pravilno učiti Kur'an, a uz to imaju lijepo vladanje. Ne smiju izlaziti iz džamije, osim u iznimnim slučajevima, kao što su npr. uzimanje abdesta ili gusula, ili obavljanje prirodne nužde. Bolje je da dvije osobe budu u itikafu, jer dok jedna spava, druga će bdjeti i ibadet činiti, tako da se za tih deset dana ibadet nikako ne prekida. Muhammed je ibadet sam obavljao. Iz toga se zaključuje važnost i časnost dužnosti.

Vitre

Vadžib je svakom imućnom muslimanu i muslimanki dati sadakai-fitr za sebe i za svoju malodobnu djecu. Visina sadakai-fitra u naravi iznosi 1 kg i 67 dkg pšenice, ili dvostruka količina (3,33 kg) ječma, hurmi, rezačija ili sira. Uglavnom, to nije ništa drugo nego jednodnevna hrana za jednu osobu, pa nije potrebno polemisati o visini sadakai-fitra. Sam obveznik može odredit njen iznos u novcu na taj način što će izračunati koliko mu je potrebno za jednodnevnu hranu. Sadakai-fitr se daje siromašnim muslimanima i muslimankama, a prvenstveno siromašnoj rodbini i komšijama. Međutim, tu sadaku nije dozvoljeno davati rodbini u uzlaznoj i silaznoj liniji: roditeljima i njihovim roditeljima, zatim djeci, unučadima i praunučadima. Svakako, najbolje je dati sadakai-fitr za potrebe islamske zajednice. Sadakai-fitr se obično daje krajem Ramazana do pred klanjanje Bajram-namaza. Ako se ne podijeli u to vrijeme, nego poslije Bajram-namaza, onda to više ne spada u sadakai-fitr nego u običnu sadaku.

Također pogledajte

• Ramazanski post

Vanjski linkovi

• 15 Hadiths on Ramadan
• Ramadan Dates Till 2022
• Articles on Ramadan
• Ramadan Articles & Resources
• Ramadan (PressTV video)
• Purpose of Fasting in Islam: "And Fast Until The Onset Of Night"
• Ramadan Customs, Observance and Practices