Ranokršćanska bazilika u Gradcu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Koordinate: 43°25′36.98″N 17°22′45.98″E / 43.4269389°N 17.3794389°E / 43.4269389; 17.3794389 Ranokršćanska bazilika u Gradcu, nalazila se na lokalitetu Brižak, općina Posušje, Bosna i Hercegovina. Bazilika otkrivena je 1968. god., a istražena je pod vodstvom Pavla Anđelića i Petra Oreča. [1]

Sastoji od sjeverne – veće i južne – manje crkve. Veća crkva podignuta je početkom V. st., dok manja crkva podignuta je u samom početku VI. st. Crkve su spaljene istodobno u VI. ili početkom VII. st. Nakon uništenja, crkve nisu obnavljane, već u ranom srednjem vijeku kao ruševine postale su groblje.[2]

Vanjske dimenzije sjeverne crkve su: dužina 17,40 m i širina 11,20 m, a prostorije od kojih se sastoji su: prezbiterij, naos, narteks, krstionica i još jedna prostorija. Manja crkva je prislonjena uz veću crkvu, a vanjske mjere manje crkve iznose: dužina 13,10 m i širina 4,60 m, i sastoji se od prezbiterija i naosa.

Unutar veće crkve je kripta ili grobnica na svod, sa sarkofagom od velikih mramornih ploča, od kojih je pet ploča profilirano, a dvije nisu. Izagrađena je od tzv. miljevine i jednog komada (stupac) korčulanskoga mramora, donesena sa antičkog hrama. Grobnica je opljačkanja prije arheoloških ispitivanja. Pronađena je srebrena fibula (kopča) sa željeznim trnom koja predstavlja stiliziranu životinju u trku, s rupom na repu, krugovima na nožnim zglobovima i očima, te ugraviranim linijama kod zadnjih i prednjih nogu. Slične fibule sa životinjama u trku pronađene su u Italiji, i pripisuju se langobardskim radionicama iz 6. ili 7. st. Vrijedan nalazak, predstavlja i križolika baptismalna piscina u krstionici.

Od nalaza izdvaja se željezni jezičac (VII. st.) i par željeznih ostruga (IX. st.). Nalazi glagoljskih slova (iz XII. ili XIII. st.) i slova bosančice u kamenu (iz XIV. ili XV. st.), te pozlaćeni prsten s monogramom IHS (iz XIV. ili XV. st.) svjedoče o pisarskoj i drugim aktivnostima u srednjem vijeku u Gradcu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
  • Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Čović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
  • Enver Imamović, Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini
  • Petar Oreč, “Ranokršćanska dvojna crkva u Gracu kod Posušja“, str. 58-59, 62, 70-71.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bazilika u Gradcu
  2. ^ "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]