Ranokršćanska bazilika u Mramorku

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ranokršćanska bazilika u Mramorku, nalazila se na lokalitetu Crkvine, općina Osmaci, Bosna i Hercegovina.

Bazilika je nastala u periodu IV-VI stoljeće. U pogledu crkvene organizacije pripadala je biskupiji sa središtem u Sirmijumu (Sremska Mitrovica). Ovakav zaključak se nameće zbog geografske blizine Zvornika, odnosno putne stanice Ad Drinum koja se nalazila na komunikaciji Sirmijum – Argentaria.[1] Otkriće kasnoantičke bazilike potvrđuju dosadašnje naučne teze da je na prostoru sjeveroistočne Bosne bio jak utjecaj Sirmijuma, jednog od najvažnijih rimskih administrativnih centara na Balkanu.[2]

Opis[uredi | uredi izvor]

Na arheološkom lokalitetu Crkvina u opštini Osmaci, 2015. godine pronađeni su ostaci dvobrodne kasnoantičke bazilike. Prostor sjeveroistočne Bosne siromašan je ovakvim nalazima, pa je ovaj nalaz značajan. Dimenzije novootkrivene bazilike su 17,60 x 11 metara, a apsida bazilike je dimemenzija 4,90 x 2,20 metara. Utvrđeno je da su u gradnji bazilike postojale dvije faze koje se razlikuju po starosti.

Bazilika je građena od lomljenog kamena sa pritesanim ivicama, dok je kao vezivni materijal korišćen krečni malter. Jedino su za izgradnju apside, pored lomljenog kamena, korišćeni pravilno isječeni blokovi sige, oblika pravougaonika. Naos bazilike je zidan tehnikom opus incertum, sa kamenom redanim u slojevima, dok se na pojedinim dijelovima priprate i južnog broda pojavljuje i opus spicatum. Zidovi bazilike su dobro očuvani i na pojedinim mjestima dostižu visinu od 1,80 metara. Izuzetak je samo središnji dio apside i manji dio spoljnog zida južnog broda, gdje postoje oštećenja zida.[3]

U poređenju sa bazilikama na prostoru Bosne i Hercegovine, bazilika u Mramorku ima najveću visinu očuvanosti zidova.

Nalazi[uredi | uredi izvor]

U jugoistočnom dijelu bazilike, neposredno uz apsidu, nalazi se prostorija u kojoj je otkrivena pravougaona grobnica sa djelimično sačuvanom konstrukcijom krova na svod. Unutar grobnice su pronađeni skeletni ostaci pet osoba. Zatečene razbacane kosti navode na pretpostavku da je grobnica naknadno otvarana. Od grobnih priloga pronađeni su samo dio staklene posudice i jedan manji željezni nož. Od pokretnih nalaza, u šutu iznad poda bazilike, pronađena je velika količina fragmenata keramike i stakla, jedna kliješta, veliki broj gvozdenih klinova različite veličine, kao i više predmeta od gvožđa, za sada nedefinisane namjene.

Stela[uredi | uredi izvor]

Važno je istaći da je na ovom lokalitetu pronađena i jedna nadgrobna stela iz principata. Riječ je o spomeniku koji krasi visoka kvaliteta izrade, što se ogleda kroz uklesane portrete pokojnika i njihovih nasljednika. Stela je izuzetno lijepo stilski urađena i jedan je od općenito najljepših primjera sepulkralnih spomenika pronađenih na tlu Bosne i Hercegovine. Na spomeniku su uklesani portreti pokojnika i njihovih nasljednika te scene lova. Natpisno polje je dosta veliko i bogato ukrašeno. Zbog djelovanja ljudskog faktora nakon pronalaska, natpisno polje je pretrpjelo krupna oštećenja. Onomastička analiza sačuvanog teksta je pokazala da su pokojnici imali klaudijevski nomen. U pitanju je carski nomen koji je dosta rijedak u unutrašnjosti.

U slučaju ove nadgrobne stele iz Mramorka po svemu sudeći se radi o doseljenicima, moguće Italicima.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bojanovski, Ivo (1988). BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. ANUBiH, Sarajevo.
  • Enver Imamović, Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini

Reference[uredi | uredi izvor]