Ranokršćanska bazilika u Zenici
Ranokršćanska bazilika u Zenici, nalazila se na lokalitetu Bilimišće, općina Zenica, Bosna i Hercegovina.
Historija[uredi | uredi izvor]
Za razliku od ostalih područja Bosne i Hercegovine, oblast srednje Bosne nikad nije bila toliko u fokusu interesovanja rimskih vlasti kao npr. istočni i sjeverozapadni rudonosni dijelovi ove države.[1] Ipak, ne treba čuditi veći broj nađenih bazilika u ovom regionu, kada se zna da su ovdje postojala naselja poput Aque S u Sarajevu i municpium Bistuensium sa upravnim i crkvenim središtem, oko čije se lokacije u nauci 120 godina vodi polemika. Reprezentativna bazilika, otkrivena u Zenici, ide u prilog lociranju Bistue Nova u Zenici.[2]
Opis[uredi | uredi izvor]
Ćiro Truhelka na području Zenice otkrio je ostatke veće rimske zgrade na čijim je osnovama, kasnije podignuta ranokršćanska bazilika, koja je prema Truhelki katedralna. Spadala je u tzv. dvojne bazilike (basilica gemina) Riječ je o dvije crkve simetrički građene jedna do druge, tako da im je jedan uzdužni zid zajednički. Ovakav tip crkve je rijedak i ima ih nekoliko u Evropi.
Jedna od takve dvojne crkve služila je kao katedrala, a druga kao župna crkva tj. basillica urbana. Najčešće se katedralna crkva nalazila s desne strane, gledajući od oltara, kakav je bio slučaj i sa zeničkom dvojnom bazilikom. Katedralna crkva bila je i bogatije ukrašena spram župne crkve.
Zenička dvojna bazilika bila je dugačka 24 m, a široka u pročelju 18 m. S južne strane bio je prigrađen tzv. diakonikon koji je služio kao sakristija, a možda dijelom i kao stan za svećenika. Ova bazilika arhitektonski je najzanimljivija po tome što su apside obiju bazilika spojene s trećom, nešto povišenom apsidom, kao prvi do sada takav poznati slučaj.[3] Od brojnih nalaza ističe se ploča s likom dobrog Pastira koji brani ovce od paklenih sila simboliziranih s četiri biblijske zvijeri: zmajem, lavom, bazilskom i zmijom.
Bazilika izgorjela je u požaru. Datiranje ove starokršćanske crkve, može se najsigurnije smjestiti prije 530. godine, pa samim time sagrađena je u V stoljeću.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
- Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Čović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
- Enver Imamović, Ranohrišćanske bazilike u Bosni i Hercegovini
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Bazilike u BiH
- ^ S. Mesihović: Desitijati
- ^ "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016.