Ranokršćanska bazilika u Zenici

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Ranokršćanska bazilika u Zenici, nalazila se na lokalitetu Bilimišće, općina Zenica, Bosna i Hercegovina.

Historija[uredi | uredi izvor]

Za razliku od ostalih područja Bosne i Hercegovine, oblast srednje Bosne nikad nije bila toliko u fokusu interesovanja rimskih vlasti kao npr. istočni i sjeverozapadni rudonosni dijelovi ove države. [1]Ipak, ne treba čuditi veći broj nađenih bazilika u ovom regionu, kada se zna da su ovdje postojala naselja poput Aque S u Sarajevu i municpium Bistuensium sa upravnim i crkvenim središtem, oko čije se lokacije u nauci 120 godina vodi polemika. Reprezentativna bazilika, otkrivena u Zenici, ide u prilog lociranju Bistue Nova u Zenici. [2]

Opis[uredi | uredi izvor]

Ćiro Truhelka na području Zenice otkrio je ostatke veće rimske zgrade na čijim je osnovama, kasnije podignuta ranokršćanska bazilika, koja je prema Truhelki katedralna. Spadala je u tzv. dvojne bazilike (basilica gemina) Riječ je o dvije crkve simetrički građene jedna do druge, tako da im je jedan uzdužni zid zajednički. Ovakav tip crkve je rijedak i ima ih nekoliko u Evropi.

Jedna od takve dvojne crkve služila je kao katedrala, a druga kao župna crkva tj. basillica urbana. Najčešće se katedralna crkva nalazila s desne strane, gledajući od oltara, kakav je bio slučaj i sa zeničkom dvojnom bazilikom. Katedralna crkva bila je i bogatije ukrašena spram župne crkve.

Zenička dvojna bazilika bila je dugačka 24 m, a široka u pročelju 18 m. S južne strane bio je prigrađen tzv. diakonikon koji je služio kao sakristija, a možda dijelom i kao stan za svećenika. Ova bazilika arhitektonski je najzanimljivija po tome što su apside obiju bazilika spojene s trećom, nešto povišenom apsidom, kao prvi do sada takav poznati slučaj.[3] Od brojnih nalaza ističe se ploča s likom dobrog Pastira koji brani ovce od paklenih sila simboliziranih s četiri biblijske zvijeri: zmajem, lavom, bazilskom i zmijom.

Bazilika izgorjela je u požaru. Datiranje ove starokršćanske crkve, može se najsigurnije smjestiti prije 530. godine, pa samim time sagrađena je u V stoljeću.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bazilike u BiH
  2. ^ S. Mesihović: Desitijati
  3. ^ "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]