Ratko Mladić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Ratko Mladić
Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
Optuženik na Haškom sudu za ratne zločine general Ratko Mladić
Rođenje (1943-03-12) 12. mart 1943 (74 god)
Božanovići kod Kalinovika, Nezavisna država Hrvatska
Pripadnost SFR Jugoslavija
Republika Srpska
Godine u službi 1965–1997.
Čin general-pukovnik
Ratovi Rat u Hrvatskoj
Rat u Bosni i Hercegovini
Vojska Jugoslavenska narodna armija
Vojska Republike Srpske
Zapovijedao Vojska Republike Srpske

Ratko Mladić (12. mart 1943 –) je bivši zapovjednik i general srpskih snaga u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine i haški optuženik za ratne zločine.[1][2]

Biografija

Ratna karijera

U junu 1991. godine je poslan u Knin, kao komandant 9. korpusa JNA, tokom borbi između JNA i hrvatskih snaga. 4. oktobra 1991. godine unaprijeđen je u general-majora. 9. maja 1992. godine preuzeo je mjesto glavnog komandanta štaba Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu.

12. maja 1992. godine je Skupština bosanskih Srba izglasala stvaranje Vojske RS. U isto vrijeme, Mladić je postavljen na dužnost Komandanta Vrhovnog štaba VRS-a, mjesto na kojem je bio do decembra 1996. godine. (U maju 1992, nakon povlačenja JNA iz Bosne, Druga vojna oblast JNA je postala jezgrom Glavnog štaba VRS-a.) 24. juna 1994. godine, unaprijeđen je u general-pukovnika.

24. jula 1995. godine Mladić je optužen od strane Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) za genocid, zločine protiv čovječnosti i brojne ratne zločine, uključujući i zločine vezane za blokadu Sarajeva. 16. novembra 1995. godine, optužnica je proširena i na genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tokom napada na UN-ovu zaštićenu zonu u Srebrenici u julu 1995. godine. Mladić je također odgovoran za uzimanje UN-ovog osoblja kao taoce.

Kao bjegunac ICTY-a, pretpostavljalo se da se skriva u Srbiji. Mladić je, prema navodima, viđen da prisustvuje nogometnoj utakmici između Kine i Jugoslavije u Beogradu u martu 2000. godine. Ušao je na VIP ulaz i sjeo u privatnu ložu okružen osmoricom naoružanih čuvara. Neki tvrde da je također viđen u predgrađu Moskve, i da je "često" posjetilac Soluna i Atine, što je podiglo sumnju da su mnogi lažni izvještaji poslani kako bi se pokrio njegov trag. Nema govora da je njegovo osiguranje na prilično visokom nivou [1]. U novembru 2004. godine, britanska vojna služba je priznala da vojna akcija privođenja Mladića i drugih optuženika nema mnogo šansi da uspije.

U martu 1994. Mladićeva kćerka Ana je izvršila samoubistvo tokom studija medicine u Beogradu. Moguće je da razlog njenom samoubistvu leži u intenzivnoj kritici Mladića u tadašnjim srbijanskim medijima. Sahranjena je na Topčideru, i vjeruje se da je Mladić neko vrijeme redovno dolazio na njen grob.

26. maja 2011. uhapšen je u selu Lazarovu pokraj Zrenjanina gdje se skrivao u kući svojih rođaka te je priveden na Sud u Beogradu gdje je odlučeno o njegovom izručenju ICTY-u.

Optužnica

Ratko Mladić za vrijeme suđenja u Den Haagu.

Optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine.[3][4] Druga optužnica, 14. novembra 1995,[5] a izmijenjena optužnica donesena je 10. oktobra 2002. godine pod nazivom Predmet Ratko Mladić (IT-95-5/18-I) - "Bosna i Hercegovina" i "Srebrenica".[6] Druga izmijenjena optužnica donesena je 1. juna 2011.[7] da bi nakon nje uslijedile još dvije izmjenjene optužnice: prvo 20. oktobra te i 16. decembra 2011. godine.[8][9]

Konačna optužnica za Ratka Mladića glasila je:
a) Dvije tačke za genocid (tačke 1 i 2):
1. Ratko Mladić je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u Foči, Ključu, Kotor-Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici
2. Genocid
b) Pet tačaka za zločine protiv čovječnosti (tačke 3, 4, 5, 7 i 8):
3. Progoni
4. Istrebljenja
5. Ubistva
7. Deportacija
8. Nehumana djela (prisilna premještanja)
c) Četiri tačke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (tačke 6, 9, 10 i 11):
6. Ubistva
9. Terorisanje
10. Protivpravni napadi na civile
11. Uzimanje talaca.[10]

Presuda

Ratko Mladić pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu 22. novembra 2017. po prvostepenoj presudi je proglašen krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.[11][12] Ratko Mladić proglašen je krivim po 10 tačaka optužnice, a oslobođen po jednoj tački, koja se odnosila na genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini. Konačna presuda po tačkama optužnice bila je sljedeća:[13][14]

  1. Po tački 1 Vijeće nije utrvrdilo da je Ratko Mladić kriv za genocid u šest općina,
  2. u drugoj tačci i svim ostalim tačkama optužnice proglašen je krivim za genocid,
  3. progon i zločin protiv čovječnosti,
  4. istrebljenje i zločin protiv čovječnosti,
  5. ubistvo i zločin protiv čovječnosti,
  6. ubistvo, kršenje zakon i običaja ratovanja,
  7. deportacija i zločin protiv čovječnosti,
  8. nehumano i prisilno premještanje,
  9. terorisanje i kršenje zakona i običaja ratovanja,
  10. protupravni napadi na civile,
  11. uzimanje talaca, kršenje zakona i običaja ratovanja.[11][12][13]

Reference

  1. ^ "Međunarodni sud osudio Ratka Mladića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti". ICTY.org. Pristupljeno 24. 11. 2017. 
  2. ^ "Sažetak presude Pretresnog vijeća Ratku Mladiću". ICTY.org. Pristupljeno 24. 11. 2017. 
  3. ^ "Mladić (IT-09-92)". ICTY.org. Pristupljeno 24. 11. 2017. 
  4. ^ "OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (24. 7. 1995)". ICTY.org. Pristupljeno 24. 11. 2017. 
  5. ^ "OPTUŽNICA PROTIV RADOVANA KARADžIĆA I RATKA MLADIĆA (14. 11. 1995)". ICTY.org. Pristupljeno 24. 11. 2017. 
  6. ^ "IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (10. 10. 2002)". ICTY.org. Pristupljeno 24. 11. 2017. 
  7. ^ "DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (1. 6. 2011)". ICTY.org. Pristupljeno 24. 11. 2017. 
  8. ^ "TREĆA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (20. 10. 2011)". ICTY.org. Pristupljeno 24. 11. 2017. 
  9. ^ "ČETVRTA IZMIJENJENA OPTUŽNICA PROTIV RATKA MLADIĆA (16. 12. 2011)". ICTY.org. Pristupljeno 24. 11. 2017. 
  10. ^ "RATKO MLADIĆ (IT-09-92)". ICTY.org. Pristupljeno 24. 11. 2017. 
  11. ^ a b "Once triumphant Bosnian Serb commander Mladic reduced to frail genocide defendant". REUTERS (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 11. 2017. 
  12. ^ a b "Haški tribunal: Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor". AVAZ.ba. Pristupljeno 22. 11. 2017. 
  13. ^ a b "Ratko Mladic jailed for life over Bosnia war genocide". BBC (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 11. 2017. 
  14. ^ "World welcomes UN court's Mladic genocide conviction". Anadolu Agency (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 11. 2017. 

Vanjski linkovi