Razgovor:Žepče

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Samo me zanima tko je autor ovi podataka u wikiedia i odmah neka prmjene ovu nebulzu o ŽEPČU i "Žepačkoj vjesti" ni o jednom gradu u BiH se ne spominje prošli rat pa se moli autor neke izmjene te gluposti!!!!!

Logor u Žepču

Žrtva sam koja je vidjela i doživjela ovaj horor i volio bi da se neko detaljno pozabavi ovom tematikom. Dobro je poznato koliko se od rata u BiH pa sve do danas o samoj prošlosti, a i o ratu u našoj državi laže. Ovaj logor je bio jedan od najnehumanijih logora u BiH. Radi se o 5.000 ljudi po izvoru dana, a to bi je vjerovatno provjereno u Udruženju logoraša Žepča. Ovaj izvor je pouzdan s obzirom da se odnosi na Udruženje logoraša Žepča, da se skupi detaljnijih informacija, te da se ovaj zločin datira i zabilježi!

povijest[uredi izvor]

zar je sve što se može napisati od 550 godina žepča to da je bio koncentracioni logor za Bošnjake mislim da bi ti najrazumnije bilo da to skloniš i napišeš nešto o povijest Žepačkoga kraja ne širiti tu nekakav bošnjački neonacionalizam nastao izmišljanjem nekakve vaše povijesti. Čija je to istina da je logor postojao. Istina koja se može podržati nekakvim dokazima ili pak iz tvoje glave. I fašizam je upravo ono što ti sa ovim člankom iz povijesti širiš. A o velikim zločinima takozvane Armije BiH nebi nista napisali!

Neistine o logoru[uredi izvor]

Tekst o postojanju logora u Žepču treba izbrisati iz više razloga.Osnovni razlog je što on nije postojao u klasičnom smislu.Svi izneseni podaci o tome su neprovjereni i netočni a prenešeni su iz nekih novinskih članaka.Do sada niti jedna zvanična institucija nije potvrdila postojanje logora ili eventualno počinjenje zločina. Osim toga Wikipedia nije mjesto za ovakvu vrtu teksta i može se smatrati poticanjem nacionalne i vjerske mržnje među stanovništvom Žepča. Iznesene su totalne neistine o situaciji za vrjeme rata u Žepču. Muslimani uopće nisu bili stisnuti u mali dijo grada, iza njih je stojala cjela Zenica i svi okolni muslimanski gradovi. Hrvati su bili u okruženju sa jedne strane od srba a sa drugih strana od muslimana. Lgora uopće nije bilo, muslimanu su istina bili smješteni u hangare gdje su dobivali i hranu i vodu za jedno kratko vrjeme od kuda su bili razmjenjeni ili pušteni na slobodu. Zanima me tkoje je taj što je dopusti da se širi laž i neistina o događanju u Žepču za vrjeme rata?? Odakle mu pravo?

U logor u Hercegovini je deportovano 431 lice.[uredi izvor]

U logor u Hercegovini je deportovano 431 lice. Kako to? Helikopterom? Ma kad već lažete onda neka laž bar bude izvediva po zakonima fizike.

Zahtjev za izmjenu, 12. juli 2018[uredi izvor]

Širenje multinaconalne mrznje laznim clankom o koncenaracionim logorima

Tekst bez izvora[uredi izvor]

U Žepču su tokom Bošnjačko-hrvatskog sukoba formirani logori za civile (najvećim dijelom Bošnjake) od strane Hrvatskog vijeća odbrane: "U logorima je bilo pet hiljada ljudi, a od toga su poginula 83 čovjeka. U logor u Hercegovini je deportovano 431 lice. Natrpani su u autobuse pripremljene za iseljenje Hrvata. Ubijeno je trideset i jedno od njih. Civili iz Šehera su dvije noći držani u tunelu 'Karaula'. Onda su ih potjerali ka Zenici i zapucali po koloni. Kada je ubijeno nekoliko žena, svi civili su pobjegli u grad. Na malom prostoru slobodnog grada, šest dana je bila sabijena vojska i 6.000 civila. Onda su šestog dana pristigle i jedinice srpske vojske sa osam tenkova i počele masakrirati grad. Civili su počeli ginuti masovno. Nakon predaje malobrojnih branilaca, civili su zatvoreni u logore. Poseban tretman su imali zatvorenici u Silosu i svi sumnjivi u njihovim istražnim saslušanjima na Perkoviću i u drugim mjestima. Nakon podjele plijena, jedan broj civila je pušten prema Zenici, a ostali su zadržani kao taoci, radna snaga i sredstvo za razmjenu. Žepačka golgota je primjer ambicija pojedinaca da uđu u istoriju kao mali Napoleoni, ne misleći da će rat stati i da za zločine treba odgovarati. Neka od ubistava civila nikada nisu razjašnjena. Na Željezničkoj stanici je ubijeno devet civila i nikada se nije saznalo gdje su. Stara i bolesna lica su deportovana u opkoljeni Maglaj. Puštanjem srpskih vojnih jedinica preko linija HVO-a, opkoljeni su Maglaj, Tešanj i Zavidovići, što je imalo za posljedicu veliki broj novih žrtava. "[1]

  1. ^ Hećimović, Esad; 2001, BH DANI, http://www.bhdani.com/arhiva/233/t23307.shtml Arhivirano 12. 6. 2009. na Wayback Machine