Razgovor:Armenski genocid

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Is that how you -Bosnians- thank to Turkey? With supporting anti-Turkist false and unproven claims.

Turkey was the only country supporting Bosnia against Serbians before UN helped you. You should make the name of the article Armenian Massacre(in Bosnian of course) but not Armenian Genocide. / Ali85


Merhaba Ali. You are welcome here to contribute. As you know, this is free encyclopedia, so anyone can start the article, this is not the matter of Bosnians. Armenians have strong lobby, if Turks thinks this is not ok, then you should do something. Here is the introduction of the article, I will translate it in English:

Armenski genocid je skupno ime koje koriste Armenci za dva događaja u kojima su Turci na teritoriji Turske pobili i raselili velik broj Armenaca, čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik. Turci događaj nazivaju Armenski masakr i osporavaju termin genocid. Do sada ne postoji sudska verifikacija događaja pred Međunarodnim sudom pravde koji je nadležan za kršenje konvencije o genocidu koja bi potvrdila tvrdnje Armenaca da se radi o genocidu.
Translation:
Armenian genocide is group name used by Armenians for two events, in which Turks killed or expelled many Armenians from Turkish territory consequently destroying West Armenian language. Turks consider this event to be massacre, not genocide. For now, there is still no courte verification before International Courte of Justice which is competent for Genocide Convenction cases, which would confirm Armenian claims.

Regards. Emir Kotromanić 12:06, 8 juli 2007 (CEST)[odgovori]

Hello Ali!Please let the politics out of this!

Preusmjeravanje[uredi izvor]

Zašto je članku promijenjeno ime? Većina evropskih institucija i država naziva ovaj događaj genocidom. Ne vidim razloga da se ovdje poriče genocid!--AnToni(R) 10:47, 18 mart 2017 (CET)[odgovori]

@AnToni:, zagovarač si službenog pa prema tome:

Do sada ne postoji sudska verifikacija događaja pred Međunarodnim sudom pravde koji je nadležan za slučajeve kršenja konvencije o genocidu koja bi potvrdila tvrdnje Ermenaca da se radi o genocidu.

--Golden Bosnian Lily (r) 17:23, 18 mart 2017 (CET)[odgovori]

[1] --NikolaB (razgovor) 22:24, 27 juni 2017 (CEST)[odgovori]

Verifikacija, možda i ne postoji, jer se sudovi time ne bave ili ako se bave traje vječno. No ako genocid pojednostavljeno definišemo kao sustavno i plansko protjerivanje jedog naroda i otimanje imovine istog, onda članak ima dosljedno ime. --AnToni(R) 07:26, 28 juni 2017 (CEST)[odgovori]
Genocid je ubijanje. Protjerivanje nije samo po sebi genocid, niti krađa imovine, to je prije etničko čišćenje. A našli su se ovi pričati o genocidu koji ga na matičnoj Wikipediji negiraju. --Munja (razgovor) 10:27, 28 juni 2017 (CEST)[odgovori]
Ako ja u gornjem tekstu nisam naveo ubijanje, ne znači da oko 1.000.000 Ermenaca nije ubijeno. Vjerovatno @Munja:, nisi dovoljno informisan, pa je taj odgovor poveden time. U svakom je slučaju ovaj događaj genocid, tako da je rasprava o tome suvišna. Drugo: Nisu mi jasne rečenice u kojima se neodređenim imenicama (ovi, oni...) deklariše neka grupa ljudi. Kultura govora na diskusiji jedne nezavisne platforme kao što je wiki, podrazumjeva transparetno definisanje sugovornika, te izbjegavanje nekog paušaliziranja, kojima su skloni mediji, politički krugovi na prostorima gdje živiš. Definisanje nekoga kao "oni", ili "mi" ima za osnovu rasizam, šovinizam. netrpeljivost, isključivosti i netoleranciju. A tu smo već u vodama, u koje ne ulazim niti u diskusiju na tom nivou, a kamoli u raspravu o tome da li je progon, ubistvo, otimanje imovine genocid ili ne. Pogotovo kada se radi o zemlji u kojoj se danas na sličan način progone Asirci (pripadnici sirijsko-ortodoksne crkve) oduzimanjem imovine, manastira i crkava. A za spomenuti je i sveprisutnija blokada i cenzure wikija (našeg projekta), koja se provodi iz najviših političkih krugova te zemlje. --AnToni(R) 12:14, 28 juni 2017 (CEST)[odgovori]

Tačno sam znao da će jedna takva reakcija da uslijedi. sasvim slučajno sam naletio na taj članak i na tu primjedbu o tom zločinu. A kako sam stručno dobro potkovan istorijom i geografijom tog područja smatrao sam da je u redu da stavim i link ka tom događaju. Institut za proučavanje genocida, isti onaj koji je zločin u Srebrenici označio tim imenom, okarakterisao je masovna ubistva i progone Jermena u Otomanskoj državi kao prvi primer genocida u XX vijeku. Znači kada nekome odgovara to će biti referenca, a kada ne odgovara onda udri po nacionalizmu. Istorijski gledano, sadašnja teritorija Jermenije (odnosno Ermenije kako ovdašnji jezički standard nalaže) čini tek desetak procenata nekadašnjeg jermenskog životnog prostora, a osnova njihove države nalazila se na području savremene istočne Anadolije, sve do obala Mediterana gdje se nalazila istorijska jermenska kraljevina Kilikija. Prema otomanskim statističkim podacima sa početka XX vijeka, na području Osmanske imperije živjelo je oko 3 miliona Jermena, a u istom tom periodu na području sadašnje (tada ruske) Jermenije živjelo je tek oko pola miliona etničkih Jermena. Savremeni popisi kažu da u istočnoj Anadoliji danas ne postoje ni tragovi nekadašnje jermenske državnosti, a u Turskoj danas je preostalo svega oko 50.000 pripadnika te etničke grupe. Znači, kada se jedna etnička grupa sa 3.000.000 sveda na 50.000 (a pritom je oko 1,5 miliona ljudi ubijeno) to nije genocid jer to nije odredio jedan sud??? To je istorijski događaj, a istorijske događaje određuju istoričari i instituti koji se bave njihovim proučavanjem, nikako sudovi. Dok u Turskoj danas ne postoji ni jedan jedini spomenik posvećen tim milionima ubijenih ljudi, a Jermeni su tamo svedeni na statističku grešku, u Srebrenici su Bošnjaci i danas većina, sve do prošle godine imali su i načelnika opštine, a u blizini same varoši nalazi se spomen područje posvećeno tim žrtvama. Broj stradalih u ta dva događaja besmisleno je porediti jer bi to bila uvreda za sve žrtve (jer i jedan mrtav čovjek je velika tragedija). Kao narod koji je preživio to što je preživio u proteklom ratu, Bošnjaci bi morali da imaju malo više empatije prema sličnim događajima koji su se dešavali kroz istoriju drugim narodima --NikolaB (razgovor) 15:30, 28 juni 2017 (CEST)[odgovori]

Ja kao pripadnik naroda nad kojim je genocid počinjen imam empatiju prema Ermencima, tako da sam i vratio članak na "Ermenski genocid" (može se vidjeti ovdje), ali još nisam vidio pripadnika "naroda koji je počinio genocid u Srebrenici" da ne negira isti na srbijanskoj Wikipediji. AnToni, ne možeš me nazvati rasistom ako gotivim film Rush Hour. ;) --Munja (razgovor) 17:51, 28 juni 2017 (CEST)[odgovori]
Ti kao pripadnik naroda nad kojim je počinjen genocid??? Počinjen je i genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu (i to u daleko većem obimu) pa ne vidim da se ti kao "pripadnik naroda nad kojim je počinjen genocid" i najmanje potresaš nad tim. No da se ne vraćamo na rasprave o bližoj istoriji koje nikome ništa dobro doneti neće. Inače vikipedije su podijeljene po jezicima, a ne po državama. Tako da ne postoji srbijanska vikipedija, baš kao što ne postoji ni bosanskohercegovačka vikipedija. Zaboravljaš da je srpski jezik jedan od tri zvanična (i ravnopravna) u BiH, baš kao što je i bosanski zvaničan manjinski jezik u Srbiji. A što se tiče kako ti kažeš srbojanske vikipedije, tamo u uvodnoj rečenici stoji Масакр у Сребреници, у бошњачкој и делу светске јавности догађај познат и као геноцид у Сребреници. Toliko o negacijama zločina. --NikolaB (razgovor) 22:52, 28 juni 2017 (CEST)[odgovori]
Taj "problem" možeš raspraviti na sr.wiki (wikipediji na srpskom jeziku - a ne na srbijanskoj). Srbijanska je Vlada, npr. predsjednica srbijanske Vlade..., a wiki je jezički projekat - dakle wikipediji na srpskom jeziku! Definiciju genocida, možeš pročitati ako potražiš Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine ili definiciju Gregoryja Stentona, gdje u prvoj tački kaže

CLASSIFICATION: All cultures have categories to distinguish people into “us and them” by ethnicity, race, religion, or nationality: German and Jew, Hutu and Tutsi. Bipolar societies that lack mixed categories, such as Rwanda and Burundi, are the most likely to have genocide. The main preventive measure at this early stage is to develop universalistic institutions that transcend ethnic or racial divisions, that actively promote tolerance and understanding, and that promote classifications that transcend the divisions. The Catholic church could have played this role in Rwanda, had it not been riven by the same ethnic cleavages as Rwandan society. Promotion of a common language in countries like Tanzania or Cote d’Ivoire has also promoted transcendent national identity. This search for common ground is vital to early prevention of genocide.

odnosno dijeli ljude na mi i oni, tako da meni nepoznati film Rush Hour nije razlog za ono što sam napisao! --AnToni(R) 18:21, 28 juni 2017 (CEST)[odgovori]

Nemam se ja tebi šta pravdati. "Moje riječi nisu pucale..."! --Munja (razgovor) 21:07, 28 juni 2017 (CEST)[odgovori]

Premještanje[uredi izvor]

Molim administratore da prebace članak na Armenski genocid. --Munja (razgovor) 19:43, 14 juni 2018 (CEST)[odgovori]

I ovu SZR treba prebaciti tamo. --Munja (razgovor) 21:22, 14 juni 2018 (CEST)[odgovori]