Razgovor:Aurelije Augustin
 | Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
|
Prebaceno sa clanka. Potrebno prethodno preuredjivanje. Dijelovi teksta se ponavljaju u clanku. --Elmir[demicx] 19:04, 23 oktobar 2006 (CEST)
Aurelije Augustin (Tagasta 13. novembra 354. - Hippo 28. august 430).
Kršćanski svetac. Spomendan mu je 28. augusta.
Aurelije Augustin je jedan od najvećih kršćanskih filozofa . Rođen je u Tagasti u Numidiji, porijeklom Berber. Djelovao je kao učitelj gramatike i retorike. U svom dijelu Ispovijesti opisuje svoju mladost i lutanje. U zreloj dobi oduševio se kršćanstvom i pokrstio u Milanu posvetivši se svećeničkom pozivu. Izlaz iz skepse nalazi u činjenici samoizvjesnosti; "sumnjam, dakle jesam". Pod utjecajem je Platona i novoplatonizma. U njegovoj filozofiji Bog ima središnje mjesto, i On je uzrok i svrha svega, svemoguć je premudar i predobar. Sve dobro potječe od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. Zastupao je voluntarističko gledište - volja je bitna moć, čovjekova je volja i odluka sloboda - nezavisna o razumu i svijesti.
Zastupnik Teocentralizma - Bog stvara odlukom svoje volje svijet.
Srednji vijek je obilježila Augustinova eshatologija. Ovaj biskup iz Hippoa, koga se smatra " najutjecajnijim misliocem zapadne intelektualne tradicije" strukturirao je historiju prema Kristova "tri adventa": stvaranje, utjelovljenje i sudnji dan. Pozivao je da se kršćani ne bave samo početnim i prošlim događajima već i krajem historije. Uostalom, svu svoju teologiju zasnovao je Augustin na dva grada i prema toj teologiji pravi građani Božjeg Grada žive očekujući konačni advent. Također je podsjećao one koji su željeli odrediti kada će se Krist vratiti da je u Djelima 1,6.7 Krist čak i apostolima odbio otkriti kad će to biti: "Stoga je zaludno kad pokušavamo računati i ograničiti broj godina koje preostaju ovom svijetu, pošto iz usta Istine čujemo kako nije naše da to znamo".