Razgovor:Banja Luka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Internet-group-chat.svg Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
  • Opća pitanja
  • Tehnička pitanja
  • Neutralno gledište
  • Broj stanovnika i etnička struktura[uredi izvor]

    Opstina BL ima sada 200000 stanovnika dok grad ima 151000 (2013 popis).

    Po kojim izvorima --Dado 20:12, 24 februar 2006 (CET)

    Korisnik 87.116.164.243 je izvršio izmjenu na članku Banja Luka te je umjesto

    • "Po popisu stanovništva iz 1991. godine u Banjalučkoj općini (koja je i najveća općina u Bosni i Hercegovini) živjelo je 195.139 stanovnika. Od toga su 16,6% Srbi, 14,8% Hrvati, 64,6% Bošnjaci, 12,1% Jugosloveni i 3,9% ostali."


    Kako je moguće da u delu koji se odnosi na NDH ne stoji ni jedna rečenica o progonu i ubijanju Srba? Razumem da je neko ogorčen i ljut zbog kasnijih zbivanja, ali ovo je ipak enciklopedija, a ne političko-propagandno sredstvo.


    naveo sljedeće

    • Po popisu stanovništva iz 1991. godine u Banjalučkoj općini (koja je i najveća općina u Bosni i Hercegovini) živjelo je 195.139 stanovnika. Od toga su 54,8% Srbi, 14,8% Hrvati, 14,6% Bošnjaci, 12,0% Jugosloveni i 3,8% ostali.

    Zanima me koliko su tačni ovi podaci, te bih molio da bilo ko ko ima pristup izvorima s ovim podacima iste provjeri. Ado 11:33, 5 decembar 2006 (CET)

    Podaci su tačni i odnose se na cijelu općinu Banja Luka, nešto je drugačija situacija kada se promatra sam grad.--Pavone 11:48, 5 decembar 2006 (CET)

    U članku koji se odnosi na 20. vek stoji da je iz grada proterano oko 70 000 Muslimana i Hrvata, a prema popisu iz 1991. stoji da ih je tamo zajedno bilo oko 60 000, pa bih molio da mi neko to objasni, da li je "slučajno" napravljena greška, ili su se u međuvremenu tu doselili neki drugi Muslimani i Hrvati? Hvala unapred

    • OK znači prethodni podaci su bili pogrešni. Hvala :)
    Da li je moguće navesti izvore za sve navedene podatke, npr. cenzus iz 1991. godine? Primjetio sam da dosta članaka nema izvore, pogotovo za potencijalno osjetljive teme (poput banjalučke etničke strukture). --Benjamin 13:14, 5 decembar 2006 (CET)
    OK, podatke možete provjeriti na [1] gdje piše da je općina Banja Luka imala Bošnjaka: 28561, Srba: 106881, Hrvata: 28957, Jugoslavena 23419, i ostalih 7253. Ukupno: 195071 --Pavone 15:09, 5 decembar 2006 (CET)
    Hvala, mada sam mislio da se izvori navedu u članku :) i generalno, da se uvjek navode izvori ako je moguće. Ja sam ovo zagovarao još odavno u vezi rasprava za članak Bošnjačko-hrvatski sukob. --Benjamin 15:29, 5 decembar 2006 (CET)
      Svi ovi podaci potiču iz 1991. godine. Pretpostavlja se da 
    

    Banja Luka u sklopu grada(a ne opštine) ima 250 000 stanovnika, s obzirom da je Banja Luka nakon 1995. postala centar Republike Srpske te se mnogo ljudi doselilo u poslednjih 16 godina pa se o broju stanovnika može samo nagadjati dok ne odobre ponovno prebrojavanje. Što se tiče etničke pripadnosti stanovnika, drugi podatak dat gore je ispravniji. 89.111.192.153 20:52, 14 februar 2007 (CET)Bocky

    jeste li posjetili Banja Luku???[uredi izvor]

    Ako niste posjetili ovaj grad obavezno to učinite. Predivan je. Stanovnici gostoljubivi, turista mnogo, kao i ljudi iz cijele države koji su došli u šoping itd. Ulice centra su uvijek prepune, naročito vikendom, ima mnogo toga za vidjeti. Prava metropolica.

    hmmm[uredi izvor]

    "Banja Luka (službeni naziv: Grad Banja Luka, ćirilica: Бања Лука) je glavni grad Republike Srpske.."

    Ova rečenica mi je sporna. Kada sam ja čitao Ustav BiH, tamo je pišalo da je Sarajevo glavni grad Republike Srpske, ali opet, možda sam pogrešno nešto pročitao. Ko je upućeniji, neka se javi.. --Kal-El 10:39, 18 maj 2007 (CEST)

    Banja Luka je de facto glavni grad manjeg bh entiteta ali mislim da je sarajevo jos uvijek glavni grad u zakonu. --EmirA 11:06, 18 maj 2007 (CEST)
    Na enciklopediji je sve de jure.. :-) --Kal-El 11:11, 18 maj 2007 (CEST)

    Bosanska Krajina[uredi izvor]

    Bosanska Krajina je historijska regija. Nije sporno da je Banja Luka najveci grad i uz Bihac centar Bosanske Krajine. Tekst vracen.


    Manji BiH entitet[uredi izvor]

    Smatram da je nazivanje Republike Srpske "manjim Bosansohercegovačkim entitetom" samo pokušaj da se njen značaj i položaj umanje. "Manji bosanskohercegovacki entitet" nije zvanican naziv, vec neki originalni zakljucak. Vikipedija barata zvanicnim podacima i cinjenicama, i stoga alternativni nazivi ne mogu da stoje u njoj. To je kao kada bi rekli da je Glavni grad BiH "Treci po velicini grad u bivšoj SFRJ" a ne Sarajevo.--Vule91 01:36, 26 august 2008 (CEST)

    "Manji bosanskohercegovacki entitet" jest činjenica, ako se gleda da 49% BiH otpada na RS a 51% na FBiH, dakle 49% je manje od 51%, što nije pogrešno. Nije to nikakvo omalovažavanje ničega--CER@ 15:14, 22 august 2008 (CEST)


    Kakve veze ima što je to činjenica, to nije zvanicni naziv. Ako Republika Srpska može tako da se naziva, onda može i Sarajevo po gore pomenutom primeru. "manji bosanskohercegovački entitet" je kao što rekoh, jedan zaključak(tačan), ali se ovde ne bavimo zaključima,nego referencama i zvaničnim činjenicama. Ukoliko se u nekom zvaničnom dokumentu Republika Srpska oslovljava ovim imenom, onda može da stoji. Da vidim kako bi bilo kada bih Muslimane krenuli u člancima da nazivamo "narod čija je posebnost priznata 1974. godine ustavom SFRJ". To jeste činjenica ,ali se se time omalovažava Muslimanski narod, i stoga ne treba da tako stoji....--Vule91 01:36, 26 august 2008 (CEST)

    zar Vas omalovažava činjenica? Svašta!!--CER@ 12:41, 26 august 2008 (CEST)

    Dobro, znači taj sistem nazivanja je dozvoljen ovde,nisam znao...--Vule91 14:03, 26 august 2008 (CEST)

    Moram priznati da se ovdje u sustini slazem sa korisnikom Vule91. Pojam "manji bh. entitet" nije pogresan, ali ga mi ovdje na Wikipediji koristimo skoro u svakoj recenici. Ni meni se licno ne svidja naziv bh. entiteta niti politicka/administrativna struktura nase zemlje, ali naziv "Republika RS" je legitiman naziv koji bi mi trebali koristiti cesce u relevantnim clancima. Nidurhaf 16:53, 26 august 2008 (CEST)

    Dobro je da postoji neko ko ne dozvoljava svojim ličnim stavovima(koji su potpuno legitimni,sto ljudi sto ćudi),da učestvuju u stvaranju jednog članaka....--Vule91 01:26, 27 august 2008 (CEST)

    hehe čovjek bi mogao pomislit da je tkz. "veći entitet" minimum duplo veći a u suštini su oba entiteta maltene iste površine. Iako je Srbija dosta puta veća od Crne Gore niko nije govorijo o "manjoj republici" već o Crnoj Gori. Očigledna je bošnjačka frustracija. Činjenice su i da je RS složniji i bogariji entitet od federacije, što onda ne nazivate RS "bogariji entitet" ili "složniji entitet"? Mada me mišljenje federalnog Sarajeva o nama uopšte ne zanima niti tkz "bosanska vikipedija" imamo mi našu srpsku vikipedija. Pozdrav iz složnijeg, ljepšeg i bogatijeg djela bivše BiH!

    Opština[uredi izvor]

    Banja Luka nije opština.

    U pravu ste, hvala na opasci. --Smooth O 20:13, 5 septembar 2008 (CEST)


    Površina teritorije grada nije 813,90 km² već oko 1.239 km2. To možete provjeriti na svim ostalim vikipedijama, ali na sajtovima vezanim za BL. Npr. na zvaničnam sajtu grada http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/68/

    Promjenite to jer je izgleda strana zaključana.


    Ne valja[uredi izvor]

    Tokom rat u Bosni i Hercegovini Banja Luka je bila mjesto najvećeg etničkog čišćenja u BiH, tokom kojeg su vlasti srpske vlasti iz grada protjerale oko 70.000 Bošnjaka i Hrvata.

    Kako je moguće protjerati 70.000 Hrvata i Muslimana kad ih je bilo svega 57.587. Da ne govorima da je njih dosta ostalo u BL, i danas je u Novoseliji, Šeheru i Vrbanji većinsko muslimansko stanovništvo. Hrvati su napustili svoja ognjišta 1995. godine kada je veliki broj izbjeglica došao Hrvatske, ali je i njih par hiljada ostalo uglavno onih koji su živeli u užem djelu grada.

    Nad njima je bilo provođeno sistematsko zlostavljanje, koje je podrazumijevalo intimidaciju, napade, hapšenja i protjerivanje iz vlastitih domova. Mnogi su bili ubijeni na kućnom pragu ili su jednostavno "nestajali".

    Djelom tačno, zlostavljanja u nacionalnom smislu je bilo, vredjanje itd. Ali niko nije ubijen i niko nije nestao, nevedite neki slučaj.

    Efikasna birokratska struktura bila je uspostavljena, kako bi Banjalučanima Bošnjacima i Hrvatima omogućila da što brže napuste grad, a svoju radom stečenu imovinu ostave iza sebe novim stanovnicima, koji su umjesto njih upadali u njihove domove.

    Isto djelom tačno, svoju imovinu nisu ostavljali već su je Srbima prodavali, u njihove domove su provaljivali izbjeglice koje su došle u BL, ali ti ljudi su već bili otišli, niko nije istjeravo nekog da bi se on uselio u njegov stan ili kuću.

    Poslovni prostori i privatno vlasništvo Bošnjaka i Hrvata su bili konfiskovani, dok je većina otpuštena sa radnih mjesta.

    Poslovni prostori su zaplenjeni samo od onih Muslimna i Hrvata koji su napustili BL, oni koji su ostali imali su ih i dalje. Koliko je meni poznato niko ko je ostao u Bl nije otpušten, onaj ko je ostao borio se u VRS i nije mogao biti otpušten sa nekog posla. A treba li napominjati da većina firmi tada nije ni radila.

    Danas jednu trećinu stanovnika Banja Luke čine izbjeglice. Srbi su u apsolutoj većini u gradu, a broj stanovnika je narastao na 195.000.

    Kako može nešto da naraste sa 195.692 (1991.) na 195.000. Ima li logike?

    • Ovdje ste u pravu --Amir pitaj 23:04, 13 maj 2009 (CEST)

    Do 1991. godine Banja Luka je imala 150.000 stanovnika,

    Kontradiktornost, jer malo dole niže piše 143.079. aj malo ovo preuredite, da se ne brukate više.

    • Ovdje ste u pravu --Amir pitaj 23:04, 13 maj 2009 (CEST)
    Da sad malo odgovorim: Ma vi ste bili lanad. Ljubili nas u Keratermu, na Manjači i pogotovo u Omarskoj. Sjećam se kako mi je rođak postao direktor Borca za vrijeme rata prije nego što je prodao svoj lokal naoružanim za 0 maraka i onda pobjegao u šumu da se ubije sa M48 i tuđom rukom. Mi se radje istinom brukamo nego da se lažima slavimo. Pozdrav korisniku sa IP adresom 92.241.136.251 --Amir pitaj 23:04, 13 maj 2009 (CEST)
    Da, Seha moj! Ne treba zaboraviti i posjete turista iz okoline Požarevca i dr. grad., koji su nas prijateljski otpratili natrpane u stočne vagone prve klase prema srednjoj Bosni. I njihov lepi prekodrinski pozdrav: m.. Vam tur... itd.itd.--CER@ 08:08, 14 maj 2009 (CEST)

    ::Da sad malo odgovorim: Ma vi ste bili lanad. Ljubili nas u Keratermu, na Manjači i pogotovo u Omarskoj. Sjećam se kako mi je rođak postao direktor Borca za vrijeme rata prije nego što je prodao svoj lokal naoružanim za 0 maraka i onda pobjegao u šumu da se ubije sa M48 i tuđom rukom. Mi se radje istinom brukamo nego da se lažima slavimo. Pozdrav korisniku sa IP adresom 92.241.136.251 --Amir pitaj 23:04, 13 maj 2009 (CEST)

    Bili smo ko što ste i vi, rat je ružna stvar (svako je imao svoje logore, mi smo ih imali 500 godina, pa 2. svjetski itd.), ali ovo je Vikipedija i ovde su potrebni izvori za npr. osjetljive rečenice tipa:

    Nad njima je bilo provođeno sistematsko zlostavljanje, koje je podrazumijevalo intimidaciju, napade, hapšenja i protjerivanje iz vlastitih domova. Mnogi su bili ubijeni na kućnom pragu ili su jednostavno "nestajali".

    P.S. Ako ja tvrdim da je preko 100.000 Srba protjerano iz Sarajeva i 5.000 ubijeno onda svakako trebam naći jak dokaz (objektivan izvor) za tako nešto. Da li vam je ovde sve rekla-kazala?Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik 80.242.120.194 (razgovordoprinosi) --Amir pitaj 08:26, 18 juni 2009 (CEST)

    Treba još? --Amir pitaj 08:08, 18 juni 2009 (CEST) PS:

    Ako ja tvrdim da je preko 100.000 Srba protjerano iz Sarajeva i 5.000 ubijeno onda svakako trebam naći jak dokaz (objektivan izvor) za tako nešto. Da li vam je ovde sve rekla-kazala?

    Nađi dva izvora koja su neovisna jedan o drugom i za koje se mogu reci da su objektivni, i ja odmah ovo gore navedeno unosim u clanak o Sarajevu. --Amir pitaj 08:23, 18 juni 2009 (CEST)

    Tokom rat u Bosni i Hercegovini Banja Luka je bila mjesto najvećeg etničkog čišćenja u BiH, tokom kojeg su vlasti srpske vlasti iz grada i šire okoline protjerale oko 70.000 Bošnjaka i Hrvata.

    Kako je moguće protjerati 70.000 Hrvata i Muslimana kad ih je bilo zajedno svega 57.584 (Hrvata 29.026 i Muslimana 28.558)? 80.242.118.220 16:45, 1 novembar 2009 (CET)

    Mogli bi ste dodadti jacinu zemljotresa iz 1969. Pregledajte Englesku verziju wiki-ja za vise info (bila su dva jedan od 6.0 i jedan od 6.4 na Richterovoj skali)

    Historija[uredi izvor]

    Banja Luka je dobila naziv po hrvatu banu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, pogledajte hrvatsku vikipediju, kao i sto se tice ranog srednjeg vijeka do turske okupacije

    Ja bih zelio samo da se ako j e moguće dodati članak koji je napisao Evliya Ćelebi, na koji sam slucajno nabasao pospremajuci stare stvari a govori dosta o tome u veoma kratkome textu. Ja cu ga ovdje pastirati pa bih zamolio admine ako je moguce da taj članak uvedu kao jedan od činjeničnih dodataaka, zasto kazem činjeničnih- zbog samoga Autora texta koji je 40 godina proveo putujuci i pišući, što se takodjer može pronaci na Wikipediji. Članak glasi ovako:

    Bilo je i bit će Evliya Ḉelebi GRAD BANJA LUKA Ilidža na latinskom jeziku znaci kaže se banja. Kako izvan ovog šehera na rubu bašča(bâg) ima jedno toplo vrelce (ilice), onoje dobilo ime Banja. Kako je, opwt, u ono doba na njenoj ivici postojao šeher, on je dobio ime Luka. To se kasnije u narodnom govoru jedno s drugim spojilo i onje na zvan Banja Luka. To bijaše sjedište sandžak-bega u bosanskom ejaletu. Ima alajbega i ceribašu. Stari i novi šeher. Šeher se setere od jugoistoka prema sjeveru u dužini jednog sata,s obje strane rijeke Vrbasa, ali je i sa jedne i sa druge strane uzak. Pored toga što se pokraj svihkuča teče živa voda, svaka bolja kuča( handân) ima vinograd, bašču i ružičnjak, divan kao zemaljski raj. S jedene strane šehera na drugu prelazi se naa tri mjesta preko drvenih mostova na rijeci Vrbasu.Ima svega čedrdesetpet mahala, a najnaseljenije su Fehad-pašina i Saraj-mahala. U svemu ima tri hiljade sedam stotina lijepih ćeremitom i šindrom pokrivenih kuća u dobrom stanju. Od visokih dvorova (saraj) ističe se kajmamski dvor, koji jevrlo lijep. I Ferhad-pašin dvor je na glasu. Džamije. Muslimanskih bogomolja (mihrab) ima čedrdesetpet. Izmedju svih džamija ističe se poput carske Fehad-pašina džamija. Svi su joj dijelovi pokriveni olovom. Lijepa je takođe i Stara đžamija. Medrese. Ferhad-pašina medresa je glasovita. Javna kupatila. ( hamami ). Lijep je poznat Ferhat-pašin hamam. Njegova vruća voda ilidža je ljekovita a zgrada joj nije tako lijepa. U svakoj boljoj kući ( handan ) postoje kučna kupatila s pećima ( sobni hamam ) Čaršija.Ima tri stotine dućana, jedan bezistan koji je sagradjen od tvrdog materijala. U njemu se je i sada na kapijma s obje strane provucen gvozdeni lanac. On se sastoji stotinu dućana.. To je zadužbina rahmetli Ferhat-paše. Javne kuhinje. Tu se nalazi Gazi Ferhad-pašin imaret čiju veledušnu sofru i danas besplatno putnici i namjernici, a upravitelj(mutavelli) mu je njegov sin Mehmed-beg. Klima i stanovništvo. Budući da je klima vrlo prijatna, ovdje žive starci i mladići, velikaši i prvaci, iskusni ljekari i ekonomi, dobri i pobožni ljudi, šejhovi, pisci i pjesnici, zanatlije i razni vještaci. Ima česama, sebilja i crkava. Jelo, voće i povrće. Specijaliteti su im: bijeli katmer-ćureci i bijela pogača pečena u pepelu, a kajmak baklava u Fehad-pašinom dvoru( handân ) je takva da joj nema ravne na nastanjenom dijelu zemlje. Ona je tako sočna da na nju metneš tepsiju utonula bi. To je slatka i ukusna baklava. Od voća, medjutim, trešnje budu toliko slatke, sočne i ukusne da im nema ravnih u evropskoj Turskoj (Rum). Arabiji ni Perziji. Melek Ahmed-paši su donijeli jedan sepet trešanja i svaka je bila koliko orah sa rijeke Mudurnu u Anadolu, gdje se izradjuju terzijske igle. Svi smo se divili ovim sočnim trešnjama. Izletišta. Na sedamdeset mjesta imaju izletišta. Od svih najglasovitijie je Ferhat-pašina bašča. Zanimanja i nošnja stanovništva. Jedan dio stanovništva su trgovci. Oni dolaze i odlaze u Beograd i Skopje (Üsküb) i Solun (Selânik). Drugi dio opet su gazije i borci za vjeru. Jedan stalež su službenici časnog šerijata, jedni su baštovani, jedni ulema, a drugi stalež su privrednici i zanatlije. Svi stanovnici nose krajiško čohano odijelo, čohane dolame, uske čakšire sa kopčama i pletene opanke, a na glavu stavljaju zelene krajišken kalpake.Sve im žene nose čohane feredže, a na kape stavljaju jašmake od tankog bijelog platna i idu vrlo uljudno. Jezik i frazeologija. Jezik im je bosanski. Oni svoja imena skracuju. Pa Hasanu kažu Haso, Musau – Muso, memiji – Memo itd. Turbeta. Tu se nalaze grobovi poštovanog Šehbaz-efendije, Namazi Hallil-paše, Malkoč-paše i Merhabâzâ Hulusi-efendije. Ovaj posljednji umro je ovdje kao kadija, a sahranjen je u dvorištu Ferhat-pašine džamijena mirni počinak.

    Zahtjev za izmjenu, 4. januar 2013[uredi izvor]

    Adem Čejvan, filmski i pozorišni glumac (dodati - znamenite ličnosti)

    Zahtjev za izmjenu, 21. januar 2013[uredi izvor]

    Nije navedeno ime našeg poznatog glumca, Adema Čejvana.

    Doraditi pa vratiti u clanak[uredi izvor]

    Kako dijelovi u clanku (broj stanovnika, pausaliziranje...) ne odgovaraju cinjenicama, potrebno ga je doraditi pa vratiti u clanak!--AnToni(razgovor) 13:31, 3 decembar 2013 (CET)


    Tokom rata u Bosni i Hercegovini Banja Luka je bila mjesto najvećeg etničkog čišćenja u BiH, tokom kojeg su srpske vlasti iz grada i šire okoline protjerale oko 70.000 Bošnjaka i Hrvata. Nad njima je bilo provođeno sistematsko zlostavljanje, koje je podrazumijevalo intimidaciju, napade, hapšenja i protjerivanje iz vlastitih domova. Mnogi su bili ubijeni na kućnom pragu ili su jednostavno "nestajali". Efikasna birokratska struktura bila je uspostavljena, kako bi Banjalučanima Bošnjacima i Hrvatima omogućila da što brže napuste grad, a svoju radom stečenu imovinu ostave iza sebe novim stanovnicima, koji su umjesto njih upadali u njihove domove. Poslovni prostori i privatno vlasništvo Bošnjaka i Hrvata su bili konfiskovani, dok je većina otpuštena sa radnih mjesta. Kao produžetak intimidacije kao taktike etničkog čišćenja 1993. godine srpske vlasti su srušile i svih 16 banjalučkih džamija, vrhunskih spomenika kulturne tradicije bez premca na Balkanu, među kojima je bila i Ferhadija džamija, jedna od najljepših džamija u Bosni i Hercegovini. 1995. godine srpska zločinačka jedinica iz Srbije, Arkanovci, odvodi oko 2.000 nesrpskih muškaraca u obližnje koncentracione logore Manjača i Omarska. Mnogi Banjalučani srpske nacionalnosti, koji se nisu slagali sa velikosrpskom i nacionalističkom politikom, kao i oni koji su izbjegavali vojnu mobilizaciju i očajnu ekonomsku situaciju također su napustili Banja Luku. U isto vrijeme brojne srpske izbjeglice iz Hrvatske i dijela Federacije BiH su se naselili u gradu i tu pronašle svoj novi dom. Banja Luka je danas upravni centar entiteta Republike Srpske.

    Danas jednu trećinu stanovnika Banja Luke čine izbjeglice sa hrvatskih područja bivše tzv. Srpske Krajine. Srbi su u apsolutoj većini u gradu, a broj stanovnika je narastao na 195.000. 2001. godine u pokušaju da se postavi kamen temeljac za ponovnu izgradnju srušene džamije Ferhadije, kao simbola povratka Bošnjaka u Banja Luku, izbio je masovni protest srpskih nacionalista u kojem je jedan Bošnjak ubijen, a autobusi u kojima su došli Bošnjaci na postavljanje kamena temeljca su zapaljeni.

    grb i zastava[uredi izvor]

    http://www.klix.ba/vijesti/bih/banja-luka-gotovo-dvije-godine-bez-grba-grada/141119179

    prema ovom članku banja luka trenutno nema grba i zastave grada i prema tome trebalo bi ga ukloniti i sa wikipedije

    Broj stanovnika u naselju Banja Luka (sporno)[uredi izvor]

    • Naveden je podatak da u naselju Banja Luka živa 100% Srba, tj. svih 150 000, dakle podataka je apsolutno neprovjeren i nemoguć. Jeste malo glupo da ovo navodim kao dokaz, ali s obzirom da nema nigdje tih tačnih podataka za etničku strukturu naseljenog mjesta Banjaluka, samo preko puta mene žive tri Bošnjačke porodice od davnina, a ja sam iz naseljnog mjesta Banja Luka, dakle 2km od Trga Krajine. S tim da ih je kad je bio popis došlo još 7-8 u te kuće ne znam odakle, nisam se raspitivao, niti znam ko su ti ljudi što su bili dovedeni. Uglavnom nebitno sad ovo što sam rekao, ali taj podatak preporučujem da se izbriše jer je pomalo i smiješan imajući u vidu onaj drugi za čitav grad gdje se kaže da ima 10-15% nesrba, ispade u gradu ni jedan a npr. u gradskom naselju Kočićev vijenac ima sigurno 500 Bošnjaka glasača prema CIK spiskovima, a da ne govorim o drugim narodima, Hrvatima, Ukrajincima itd. --Zlatno krilo (razgovor) 02:13, 11 juni 2017 (CEST)
    Prije svega srpski okupatori su promijenili ime naselja Hiseta tako da to naselje koje spominješ ne postoji. Druga stvar, protjerani Bošnjaci po inostranstvu i FBiH i dalje su Banjalučani tako da im vi okupatori to ne možete pravo nikad ukinuti! --سلام - C3r4r2d2 09:54, 11 juni 2017 (CEST)

    Nedostatak izvora[uredi izvor]

    Koliko vidim, šablon nedostaju izvori postavljen je 18. aprila 2013. godine, kada članak nije imao nijednu referencu. S obzirom na to da je danas svaki dio članka potkrijepljen izvorima, mislim da bi trebali ukloniti šablon. Ako ne, može mi li onda neko reći na koji dio članka se ovaj šablon odnosi? Combi2000 (razgovor) 22:02, 19 februar 2018 (CET)

    U pravu si, može se ukloniti. Ima fin broj (kakvih-takvih) inline referenci. --- CH3OHCl3Radodaj H2O 22:10, 19 februar 2018 (CET)