Razgovor:Bihać

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Internet-group-chat.svg Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
  • Opća pitanja
  • Tehnička pitanja
  • Neutralno gledište
  • Tomislav Dretar:

    Članak o Bihaću nosi priličan broj nelogičnosti, prešućivanja i izvrtanja smisla činjenicama, s ciljem da se sakrije podrijetlo i pripadanje tog grada hrvatskoj povijesti. Nelogičnosti. "Do XII stoljeća ne spominje se ime grada Bihaća ali se spominje bihaćki kraj i bihaćko područje."-Tvrdi auktor. Kako se može zvati bihaćkim krajem ako ne postoji Bihać? - Pitam ja, Tomislav Dretar. Nelogično? Nije, ni najmanje.Zašto? Zato što "bihaćki kraj", "bihaćko područje" "bihać" jesu starohrvatski izrazi za označiti kraljevski posjed. Još i danas postoje Bijaći u Dalmaciji te Bišće u Hercegovini, kao i planina istog imena iznad tog srednjovjekovnog mjesta, gdje su Tvrdko I i Ostoja, na svojim kraljevskim posjedima, bišćima, potpisali poznate povelje Dubrovčanima. Ali u 11. stoljeću u Bihaću nije bilo ugarskog kralja u tim krajevima već je Bihaćki kraj pripadao hrvatskim kraljevimam bio je središtem, nukleusom hrvatske države u vrijeme plemenskih ustrojstava države Hrvata..

    Nadalje, u XII stoljeću nije bilo u tim krajevima nikakvih Bizantinaca, Venecijanaca, Madžara, a pogotovu ne Franaka, koje su HRVATI, a ne Slaveni otjerali preko svojih predstavnika ispičuture Ljudevita Posavskog , a moj imenjak Tomislav Trpimirović iz roda Nelipića rastjerao ostale pa čak i Bugare (Otkud Bugari na njegovim granicama u Semberiji?) pa je spajanjem Posavske i Dalmatinske Hrvatske stvorio Hrvatsko kraljevstvo, u kojem je u to vrijeme postojao prvi povijesni centar, središte srednjovjekovne Hrvatske sa stolnim gradom Psetom ili Psatom, koji je bio prva hrvatska prijestolnica i zato je njegova okolica bila "bihać" - kraljevsko dobro- Tomino, kao što je bilo i ono koje se zove Bijaći u Dalmaciji ili Bišće u Hercegovini, a poznata Bošnjačka obitelj iz Mostara-Bišćevići- nema nikakve sveze s Bišćem na Uni, nego je potekla iz Bišća ispod istoimene planine, gdje kraljevi bosanski Tvrtko i ostoja potpisase brojne povelje svoje,u Hercegovini.Što ćeš moj Tomo, kad koza ima rog. Bihać je čuvao i uspomenu na staru organizaciju uprave magistrat,kojoj je na čelu bio "vestnik". Poznato je i ime posljednjeg krupskog vestnika - Matija iz 16. stoljeća.

    Auktor, nadalje ostavlja dojam da je Bihać oduvijek bio dio bosanskog kraljevstva. On je bio jedno vrijeme pod upravom bosanskog kralja, ali dio Ugarskog kraljevstva, kad ga je bosanski veliki vojvoda Hrvat Hrvoje Hrvatinić-Vukčić, osvojio za račun bana Tvrtka, potonjeg kralja Tvrtka I Kotromanića, odnosno za Ladislava Napuljskog, ali veliki političar Tvrdko uze ga sebi, kao i sve ostalo, no od koga, od praznog prostora ili od Vlaha koji su veliki broj banova i paša dali Bosni, počev s Kulinom, pa sve do starog Vlaha Hasan-paše Predojevića., koji uze Bihać od Hrvata, kao i kasnije Ferhad-paša Bajnu Luku. Ali ga (Bihać) hrvatske velmože oslobađaju i vraćaju u vlast Hrvata iz Hrvatske. Veliki dio vremena je pripadao najvećim europskim velmožama tog doba Frankopanima. Koliko je Bihać bio svačiji samo ne i hrvatski govori i činjenica da je u njemu zasjedao više puta hrvatski sabor, da je crkva sv. Ante Padovanskog, potonja Fethija-džamija, bila mjesto gdje su sahranjivani hrvatski plemići i i kojima postoje kamene nadgrobne ploče, pokrivene džamijskim tepisima. Pa da je sudac Bihaćki bio juratuš zagrebačkog sudskog stola.

    Ime grada Bihaća se prvi put spominje u povelji kojom se jedno imanje u neposrednoj blizini grada Bihaća dodijeljuje cistercitskom samostanu u Topuskom. Na popisu građana Bihaća nalazi i Petar Zoranić, prvi hrvatski romanopisac, 13 godina poslije njegovog pretpostavljenog nestanka "negdje na turskoj teritoriji". Građanin nije žitelj grada, to je ona funkcija koja se u bosanskom kraljevstvu zvala "dobri Bošnjani" a u Hrvatskoj burgeri ili purgari. Nešto prije pada susjedne Krupe, kroz taj kraj prolazi Bernardin Kuripešić i pravi bakrorez koji predstavlja , sredinom šesnaestog stoljeća, Krupu-tvrđu i okolna brda, po kojima stanuju Krabaten.

    Glede statusa slobodnog kraljevskog grada to ne znači da se on izdvajao iz hrvatskog političkog korpusa, već da je imao sloboštine naspram plemića, svoj magistrat a porez plaća kralju, pa je zato bio slobodan i kraljevski, tj. pod kraljevskom zaštitom.

    Toliko o srednjem vijeku. Nadalje autor laže kako je od 1990 do 1992. HVO Bihaća nastojao izdvojiti Bihać iz sastava BiH. Tada sam osobno bio na čelu HVO-a Bihaća i regije, formirao prvu postrojbu u Bihaću na dva tjedna prije prve smotre muslimanske postrojbe na konjskom trkalištu u Bakšaišu, a prije formiranja dviju bihaćkih brigada formirao sam prvu Hrvatsku bihaćku bojnu i uveo ju u sastav 502 hrvatsko-muslimanske brigade.

    Kad je riječ o višestranačju onda valja reći da je prva registrirana stranka na bihaćkom području bila Bosanska demokratska stranka koju su osnovali ing. Asim Ibrahimpašić i mr Tomislav Dretar, te da je hrvatski ekstremista Tomislav Dretar podržao, javno, pred kamerama RTV Sarajevo slobodu osnivanja nacionalne stranke Muslimana SDA izjavivši, "Muslimani nemaju rezervnu domovinu, kao mi Hrvati i Srbi." Taj "ekstremizam se ogleda i u činjenici da je Tomislav Dretar izveo HVO Bihaća ispod vlasti Mate Bobana, javno izjavivši da ne priznaje ni Matu Bobana ni hrvatski pandan srpskoj Republici- Herceg-Bosnu.

    Izgradnja aerodroma u Ćoralićima, spašavanje dvaju klipnih aviona iz ruku neprijateljske JNA i slanje prvih pilota na obuku u Zagreb njegovo su djelo.


    U vezi sa slikama[uredi izvor]

    Mislim da nekoliko slika koje se nalaze na clanku ne bi trebale da budu tu, iz cistog razloga jer nisu enciklopedijski materijal.

    Ostale slike, koje jesu validne, ocigledno su skenirane iz stampane literature, te bih te molio Mitras da nam pojasni^s pitanja vezana uz autorska prava. Po pravilu su autorska prava stampanih djela zadrzana od strane autora ili izdavaca, te je praksa na Wikipediji da se skenirane slike ne postavljaju osim ako nemamo explicitno odobrenje od vlasnika autorskih prava da ih prenosi u javnu domenu (upozorenje je jasno istaknuto i na stranici za postavku slika). Inace Mitras, predlazem da uklonis slike sa clanka dok ne rascistimo ovo pitanje. E.B. 21:51, 24 juli 2005 (CEST)

    Slike su javnog karaktera i nema registriranih autorskih prava na njih, niti naznake u knjizi iz koje su skenirane, a i autor te knjige prof. Dzafer Mahmutovic uzeo ih je iz zbirke Regionalnog muzeja Pounja u Bihacu. Poznajem ih vec tridesetak godina. E.B. Tvoje misljenje o tome sto jest sto nije enciklopedijskog karaktera je neutemeljeno. Ima i slika kokosiju u enciklopedijama. A ovdje je rijec o jednom malom gradu i njegovim znamenitostima. Najstarije slike obrambenih snaga Bihaca su itekako enciklopedijskog karaktera i vrijednosti. Ako mislis da slici Tomislava Dretara nije mjesto ondje i da to nije enciklopedijskog karaktera, treba raci, da ako po icemu vrijedi, vrijedi zbog toga sto je takav dokument raritet iskaznica gdje je bosanski grb nacrtan rukom u julu 1992. kad se po Bosni jos pricalo o nepoznatim agresorima, povijesni fakt,i sto ilustrira tekst koji govori da je u hrvatskom Bihanarodu bilo javnog otpora okupatorskoj politici Franje Tudjmana i njegovog pobocnika Mate Bobana, te da je taj covjek na javnom skupu stranaka SDA, HDZ i SDS u polemici rekao Stevi Beslacu da se ne razmece s dogovorom izmedju Karadzica i Bobana, jer on kao predsjednik HDZ-a i Zapovjednik HVO-a ne priznaje ni Matu Bobana za legalnog vodju Hrvata niti paradrzavnu tvorevinu Herceg - Bosnu koja je kopija raznih Sao Krajina. Ako to nije za enciklopediju sto je onda? Tko je to smio reci Tudjamnu i Bobanu u julu 1992. onda kad su njih dvojica s Izetbegovićem u dogovoru orkestrirali podjelu Bosne. Ostale slike, koje predstavljaju casnike HVO-a su dokaz da HVO ni Hrvati nisu svi u istoj vreci, te da ako laze koza ne laze rog. HVO Bihackog okruga bio je sastavnica Armije BiH. A to mnogi zele sakriti, presutjeti, izbrisati i lazu kako je HDZ Bihaca dijelio Bihac. Onda je i SDA dijelila Bihac, jer su sastanci bili trojni. Ali HDZ nije istakao pretenzije na bilo koji dio Bihaca niti radio sto i SDS. Uostalom, treba pitati Ramiza Drekovica sto ima reci o HVO-u iz vremena dok mu je Tomislav Dretar bio na celu. Hrvati ne polazu pravo na Bihac, vec na pravo da u njemu zive, jer su njegovi utemeljitelji i branitelji, ruku pod ruku s Bosnjacima. Autor teksta je tako intonirao povijest Bihaca da ispada da je to posljednji bosanski grad osvojen od Turaka. Tad Bihac nije bio bosanski grad nego grad obitelji Frankopana, a oni su valjda bili Hrvati. I zasto bi to nekome trebalo smetati. I New York je bio holandski grad, pa vise nije.Mitras--81.243.239.15 23:56, 14 avgust 2005 (CEST)

    DADO,

    Izmjene načinjene u tekstu o Bihaću uvelike zamagljuju stvari i istinu. Ne znam zašto postoji strah od istine. Nikad nije bilo u pitanju koji je narod nastanjivao bihaćki kraj od 9. do 16. stoljeća. To su bili isključivo Hrvati, koji su uzput bili i katoličke vjere. Nešto kranjskih i štajerskih vojnika su bili protestanti, ali su bili Slovenci i Austrijanci. Ako se danas radi na tome da se bosanski Hrvati vrate u predpotopno doba, onda to može samo za područje negdašnje Vrhbosne, koja nije prelazila Travnička vrata na zapadu, niti ulazila u tzv. Donje Krajeve DALJE OD BILINOG POLJA, I TU SE MOŽE GOVORITI O BOŠNJANIMA. Sjeverni dio današnje BiH od Mačve u Srbiji i Semberije u Bosni, pa Posavina preko Banjalučke ravnice pa sve do Zagreba je kraj napučen Hrvatima. Danas nitko ne može osporiti drugačije činjenice. Danas je to prošlost, odnosno bošnjačko stanovništvo je u tim Donjim Krajevima, koji u ono doba pripadaju Hrvatinići kojima su Vukčići grana na obiteljskom stablu bilo à le pari sve donedavna s Hrvatima, a danas nema ni jednih ni drugih. Pogubno je za povijest i budućnost projicirati sadašnje stanje u prošlost. Zato što je Bela bio Hrvatima kralj, nisu Hrvati postali nakon nekoliko stoljeća svoje državnosti prestali biti Hrvatima. Onih 60 gradova podignutih kao obrambeni zid protiv invazije Osmanlija izgradili su Hrvati, a ne stari Slaveni. Zašto još uvijek ljudi nose u glavama ostatke velikosrbske ideologije. Pa, zaboga, vidjeli ste do čega je dovela. Reći da su Hrvati podigli i razvili Bihać ne znači da Hrvati danas imaju niti traže tapiju na njega. Bilu su tu nekad i Celti, pa ih potjerali Iliri sve do Bretagne i Welsa i Irske (razgovarao sam s jednim Welšaninom koji se začudio kako ja znam svom djetetu reći "kifele"-bježi odatle, na Welškom jeziku. A i Neretve je ime Welške božice voda)a ni Iliri, koji su došli sa sjevera Europe, nisu autohtono bosansko stanovništvo kako to tvrde ovi novi historičari, koji odriču slavenstvo Bošnjacima. Više su zaposjedali hrvatske kategorije od Histra do Japoda, Liburna, Dalmata i Neretljana.Pa ta ilirska ideja je pregorjela još prije dvije stotine godina i nije ni istinita. Iliri su nestali u procesu romaniziranja prije dolaska Slavena, a kad su stigli Hrvati od njih su ostali samo Vlasi koji su pobjegli u brda. Tako oni koji insistiraju na ilirizmu Bošnjaka i prešućivanju Hrvata u krajevima koji su Bosnom postali tek Osmanskim osvajanjima čine svom narodu medvjeđu uslugu. Prvo ovdje se , po europskim unibverzitetima, historičari smiju njihovom neznanju, a drugo skužili su da se radi o namjernom laganju. A tada... , bolje je ne nastaviti priču. To je još Nitsche ismijao u Veseloj nauci. Primitivizam NAS MOŽE SAMO ZAVESTI JOŠ DUBLJE U MRAK IZ KOJEG NIKAD NISMO NI IZIŠLI. IDEOLOGIJA NIJE ONO ŠTO NAM TREBA ZA ČISTE RAČUNE, NEGO POVIJESNA ISTINA, A OVDJE BAR IMA TOLIKO DOKUMENATA, POSVUDA PO EUROPI DA OVI TURISTIČKI PISCI PRAVE SMIJURIJU I OD SEBE I OD SVIH NAS. Još su živi potomci i Babonjića koji su držali imanja od Like i Petrovačkog kraja do Budimpešte, Frankopana, koji čuvaju arhive u kojima se svašta može naći. MOLIM Vas, ne ponašajte se kao četnici, ne pristoji vam.

    To što su u Bosni živjeli ljudi katoličke vjeroispovijedi može i proći za ono doba da budu smatrani bosanskim narodom, mada genetička istraživanja drugačije kažu. Ta bosanskokatolička populacija, nosi u 86 posto slučajeva kromozomski faktor "Y" pogledajte na Internetu bibliografiju istraživanja financiranih iz Fonda za znanstvena istraživanja i uvjerite se sami. U toj ekipi je i današnji ministar Visokoškolskog obrazovanja Hrvatske Republike i nekoliko BiH znanstvenika, a taj faktor se prenosi samo s oca na sina. Znači bilo je vrlo malo miješanja s došljacima. Kod Bošnjaka je 48 posto, a kod Vlaha 20 posto, kao i kod Sandžačkih "Ilira" koje na velika vrata uvode "znanstvenici" okupljeni oko "Bošnjaci net-a" i njihova Perjanica Avdo Metjahić, koji ima deset aliasa, a povijest je studirao vozeći kola hitne pomoći po New Yorku, a ondje su stigli kad ih je njemačka počela vraćati u domovinu koji toliko vole da su otišli soliti pamet iz USA, kao i njegov šef Krcić koji srbski jezik Sandžaklija proglašava bosanskim jezikom. Ta hajte molim vas, uozbiljite se, ako hoćete da radimo pošteno i pametno. Drukčije, samo podhranjujemo hrvatsku desnicu, koja jedva čeka ovakva postupanja. Njive ne obrađuju vjernici, nikakva religiozna skupina nije ekonomska kategorija, osim što može poslužiti kao moralni element za ustrajnost u radnoj agilnosti i štedljivosti. Poput protestantskih moralnih vrijednosti u USA. Samo je nacija proizvođač ekonomsko političkih odnosa. Nisu bihaćki Hrvati BRANILI OD NADIRANJA OSMANLIJA CRKVENI KRIŽ, NEGO SVOJA IMANJA, DAKLE EKONOMIJU. --Mitras 22:42, 1 septembar 2005 (CEST)MITRAS

    Druga bihaćka hrvatsko-muslimanska brigada[uredi izvor]

    Opet se igrate nekulturnih igara. Druga bihaćka hrvatsko-muslimanska brigada zvala se tako DRUGA BIHAĆKA HRVATSKO-MUSLIMANSKA BRIGADA, imala je svoj barjak i pridjevak hrvatska bio je prvi po redu, jer je njena hrvatska sastavnica bila formirana mjesec dana ranije i poslužila je kao okosnica ili jezgro. Ja sam bio supotpisnik odluka o njenom osnivanju i usprotivio se postavljanju izdajnika Vlade Šantića za postavnjanje njenog načelnika štaba te sumnjivog Atifa Dudakovića, već slavnog komandanta Mladićeve artiljerije za njenog komandanta, ali ih je na silu postavio Irfan Ljubijankić. Nikakvih Bošnjaka nije tada bilo. Bio je rat između SDA i MBO i ime Bošnjak je bilo daleko od današnje upotrebe. Zašto izvrćetete činjenice, da ne kažem lažete. Postrojbe su bile osnovane od nacionalnih stranaka, a ne od organa vlasti koji su ih samo preuzeli. Čemu to? Tko je ubio bosansku državnost zajedno s kraljem Stipanom? Sad sam doznao da je to bio Hrvat iz Cazina, a ja znam da se taj Hrvat zvao Muit' ili po naški Mujo. Pa što je to s vama ljudi. To je već nacionalna paranoja. --213.49.105.196 08:37, 25 oktobar 2005 (CEST)Mitras.

    Evolucija članka o Bihaću[uredi izvor]

    Čestitam, Nisam pozvan za suca, ali ovo kako napreduje članak o Bihaću podiže ugled i gradu Bihaću i Wikipediji. Sve istinitije i poštenije. Istina nikad ne izlazi lako na svjetlost dana, ali novi suradnici donose viši nivo kvalitete pisanja i jasnije istine. Bravo za Bihać.--62.235.207.224 10:39, 3 januar 2007 (CET)--Tomislav Dretar 10:41, 3 januar 2007 (CET)

    Neprovjereni podaci o broju stanovnika[uredi izvor]

    Nacionalni sastav stanovništva - općina Bihać, popis 2006.

    ukupno: 105.000

       * Bošnjaci - 89.250 (85%)
       * Srbi - 4.200 (4%)
       * Hrvati - 9.450 (9%)
       * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.100 (2%)
    

    Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bihać, popis 2006.

    ukupno: 58.000

       * Bošnjaci - 44.428 (76.6%)
       * Srbi - 1.160 (2%)
       * Hrvati - 10.150 (17.5%)
       * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.262 (3.9%)
    

    Potreban je izvor za potvrdu ovih podataka, ako neko zna? Emir Kotromanić 20:20, 7 februar 2007 (CET)

    (Ne)objektivnost[uredi izvor]

    1. Nista o zlocnima NDH. Partizanski zlocni pomenuti (nespecificni, bez izvora) -- nije valjda da su partizani sad gori od nacista...
    2. Suvise o ovom zadnjem ratu. Valja imati informacije, ali to ne treba da je 50% istorije grada.
    3. Gdje je Branko Copic? Zar nije on iz Bihaca? Bice da je manje vazan od nekakvih generala & ratnih zlocinaca.

    Nespecifirani partizanski zločini[uredi izvor]

    Ima jedan film, dokumentarac, snimljen po povratku Nijemaca 1943. Luis Aragon ga je nazvao najboljim dokumentarnim filmom u povijesti te vrste. Film sam pregledao u Košutnjaku i još, vjerojatno postoji. Vidi se lijepo kako na stotine Bošnjaka vadi ispod snijega, iz gomila leševa koje su dosezale i do 3 m visine, leševe ljudi u hrvatskim uniformama, civila, žena, djece, staraca. Vidi se nepregledna kolona bošnjačkih i hrvatskih seljaka iz okolice koja odvozi te leševe u seljačkim kolama. Vidi se na zidu izgorjelog Klostera ćirilicom napisana parola Živila KPJ. Slovo "i" je napisano naopačke, a ćirilicom i ikavicom pisana parola govori da ju nije napisao Srbin. Ako je onima u uniformama presudio ratni vojni sud, tko je sudio ženama i djeci, Bošnjacima, i zar to nije zločin? Specificiranje: Zar su "naši" partizani, odreda nepismeni, pedantni kao Švabe, pa prave uredne dokumentacijske isprave o svojim zločinima. Ima jedan članak koji je u Bihaćkoj republici potpisao ratni zapovjednik grada Bihaća pukovnik Slavno Odić. Proveo je druga Tita Bihaćem pa su tako stigli i u Hrvatima naseljena prigradska naselja Žegar i Vedro Polje. Sve je bilo popaljeno i porušeno. Drug Tito je pitao zašto je to popaljeno i zašto gori i nekoliko dana nakon osvajanja Bihaća. Mislim da je to bio Arsenije Jovanović koji je odgovorio da su tu bili ustaški topovi. A Tito je onda pokazao na siromaške krovinjare i upitao zar je u svakom od ovih kućeraka bio ustaški top? Za ustaške zločine isto tako postoje specifikacije i trebalo ih je navesti. Ja sam osobno s nekadašnjim šefom SDB-a Milom Milićem naručivao izradu spomen-ploče na stratištu Garavice.Kad je sastavljan tekst nastale su konfuzije. Trebalo je napisati da su ustaše, tj. Bošnjaci i Hrvati pobili oko 60 tisuća nedužnih Srba. A Budući da je Jasenovac već bio progutao 1 milijun nedužnih Srba, trebalo je nekako opravdati tu cifru. Inače ne bi moglo biti 200 tisuća Srba u Partizanima, tristotine pedeset tisuća u četnicima itd. Tad je odlučeno da se napiše da su tu dovođeni Srbi iz Dalmacije koja je bila pod Talijanima, a ondje ustaša ne samo da nije bilo nego nisu ni mogli 'apsiti nedužne Srbe. Štitili su ih i četnici popa Đujića i hrvatski partizani i talijanski fašisti. Ali, tko će o tome razmišljati, no, brojka je smanjena na 30 tisuća, a Mile Milić je rekao: Ionako je već i to pretjerivanje. Eto dragi moj nepotpisani pišće, ovo mi nije pričao niko iz mahale, nego sam u tome sudjelovao, a da se ne spominje mitraljiranje crkve sv. Antuna od strane engleske avijacije koja je na Uskrs pobila na desetine žena i djece u bijeloj odjeći tukući crkvu. Čudi me da Englezi, -anglikanci koji se vrlo malo razlikuju od katolika nisu znali da se u aprilu mjesecu bijele haljine ne nose kao maskirne uniforme na Uskrs i da se ustaše usprkos svojoj zloći, ako su se već maskirale u bijelo nisu mogle maskirati u djecu. Uskrs će uskoro, sjeti se toga!--Tomislav Dretar 10:40, 16 mart 2007 (CET) --Tomislav Dretar 10:40, 16 mart 2007 (CET)

    Najnovije izmjene[uredi izvor]

    Ja sam vratio dio o srpsko četničkoj nepismenosti (nikako nije izgledalo kao nešto prikladno enciklopediji). Molio bih da neko provjeri ostale Mitrasove navode o aerodromu, obuci pilota i sl. Ado 16:08, 16 mart 2007 (CET)

    Ado, nije nikakva zloba u onoj tvrdnji o nepismenosti. Riječ je o Brani Bokanu koji je početkom rata bio učenik Prvog razreda niže gimnazije(dob od 13 godina). On je u Drugom tomu Bihaćke republike zapisao kako je zbog slabe aktivnosti bihaćkih kumunista bio prisiljen opomenuti Kasima Ćehajića, tada člana CK KPH koji je bio i Okružni sekretar KPH Za Bjelovar da se treba dizati ustanak. Bihaćka partijska organizacija je tada najjača organizacija zapadno od Sarajeva. Jedan balavac od trinaest godina opominje iskusnog ilegalca koji organizira ustanak u Hrvatskoj. Pa to je da svisneš. Naime, još je ustvrdio kako je po srpskim selima sve bilo spremno za ustanak. Nepismeni, pogotove u pogledu marksističke teorije, srpski seljaci su sposobnoji i pametniji od Bišćana koji su dobrim dijelom na studijama u Zagrebu i Beogradu. Zar bi to mogla biti istina? I kako ju drukčije nazvati nego četničkom, jer taj Bokan se skrivao u četnicima oko Banja Luke a u pogodnom momentu prešao u partizane i kasnije određivao mjeru revolucionarnosti Bišćanima.--Tomislav Dretar 08:41, 19 mart 2007 (CET)


    komentar sa članka

    Ovdje se ne može govoriti o bosanskom bogumilstvu niti ga izjednačavati s bosanskim krstjanstvom. Bogumilstvo je nešto što je uvezeno s istoka i predstavljalo je religijsku grupu koja se nametnula krstjanstvu. Herceg splitski Hrvoje Vukčić-Hrvatinić bio je krstjanin a nikad nije smatran otpadnikom od rimokatoličke crkve. Nadgrobni spomenici krstjana - stećci nalaze se od Istre do Hercegovine, a nema ih u Makedoniji i Bugarskoj gdje nije bilo krstjana ali su bili bogomili.To što se priča da su to bogumilski spomenici ne znači da je to istina. Pored toga kad se to događalo, Bihać nije bio dio Bosne nego su se u njemu susretale tri katoličke biskupije:Kninska, Zagrebačka i Modruška. Bio je cjelovito katolički grad s nešto vojnih plaćenika sa sjevero-zapada Hrvatske, Kranjske i Istre. Može se samo reći da je krstjanstvo zauzimalo veći prostor od političkih granica tadašnjih država Bosne i Hrvatske, ali to je već drugo pitanje.

    Ispravka[uredi izvor]

    Može li se izvršiti ispravka netočnih navoda u ovom tekstu (ja ih neću raditi zbog razilaženja u stajalištima s CERminatorom). Tako u dijelu teksta Dvadeseti vijek piše:" Kad su Bihaćki kraj osvojili partizani iz Srbije i Hrvatske, u Bihaću je osnovan AVNOJ (26. - 27. XI 1942. godine), a Bihać postaje središte tzv. Bihaćke republike." Tu treba stojati umijesto osvojili - oslobodili, a umijesto partizani iz Srbije i Hrvatske - partizani iz BiH (1., 2., 3., 5. i 6. krajiška brigada) i Hrvatske (2. lička, 4. kordunaška i 8. banijska brigada). Dalje u dijelu teksta Osnivanje Petog korpusa Armije RBiH se navodi: "...a 4. augusta su pokrenute jedinice Petog korpusa na tom pravcu i susreću se na granici s hrvatskim generalom Marijanom Marekovićem, koji u pratnji dvojice oficira prelazi most na pograničnoj rječici a na BiH teritoriji dočekuje ga general Dudaković u pratnji generala HVO-a Bihać Vlade Šantića i pukovnika Selmanovića." Tu se treba navesti da je "pogranična rječica" rijeka Korana, a u pratnji generala Dudakovića nije bio general HVO-a Bihać Vlado Šantić (jer je isti poginuo/nestao 8.3.2005.) već pukovnik Ivan Prša tadašnji zapovjednik HVO-a. U dijelu teksta Poznate ličnosti/Savremeno doba piše: "Hasan Arnautović, televizijski i filmski snimatelj, doajen RTBiH i TVUSK-a" treba se brisati TVUSK jer taj čovjek tamo nikad nije radio. S poštovanjem Generalisimus P.S. ukoliko na nešto slično naletim ovako ću tražiti da se izvrše izmjene zbog već navedenog razloga.

    Zamolio bih Vas da za tvrdnju navedete neki pouzdani izvor (naprimjer neki podatak na kom je vidljiv datum smrti/nestanka Šantića ili neki link gdje je ovaj trenutak drugačije zapisan). A Cera ili ja ćemo se potruditi da razjasnimo suradništvo Arnautovića u TVUSK, jer koliko je i meni poznato navodi se kao suradnik. Pozdrav --Amir pitaj 18:18, 23 januar 2009 (CET)
    Izvinjavam se ali 5 Krajiška je osnovana 22. Septembra 1943. i nije mogla učestvovati u oslobođenju Bihaća. Osim toga zamolio bih Vas da zbog preglednosti dodatke pravite ispod a ne da prepravljate već sačuvan tekst te da se potpisujete na razgovoru stranica sa znakom za potpis u alatnoj lajsni (desno pored prekriženog W).--Amir pitaj 18:28, 23 januar 2009 (CET)

    5. krajška je osnovana 1942 [1]

    Vlado Šantić [2]--Generalisimus 18:43, 23 januar 2009 (CET)
    Prvo sam odgovorio na stranici za razgovor a što se tiče drugog: jedna wikipedija nije izvor za drugu. Kao izvor koriste se samo nezavisne stranice državnih institucija, javno potvrđenih projekata, javnih organmizacija i.t.d. Baš ovdje sad imamo primjer greške na sr.wiki. Umjesto 1943. navedena je ´42. --Amir pitaj 18:55, 23 januar 2009 (CET)

    Prebačeno sa članka[uredi izvor]

    U zaklonu roditeljskog doma skrivala se ljepota bošnjačkih djevojaka koje su se odgajale prema obrascima islamske kulture i vrlinama njihovih majki. Priprema za život odvijala se u okviru nastavnog programa pripreme za dobre i vrijedne supruge i majke. Ljepota tkanja, veza, sevdalinke i njihovo osobno njegovanje resile su pravu Bišćanku. Unutrašnja ljepota bošnjačkog porodičnog života, jasno je vidljivo, bila je na zavidnoj razini kulture svakodnevnog života. Sadržaji svakodnevnice u bošnjačkom građanskom i aristokratskom okruženju nisu se razlikovali po vrijednosti od onog zapadnog civilizacijskog kruga. Razina je bila visoka i netipična za susjedne krajeve, ali zato puna ljepote duše Bošnjaka koji su živjeli taj život. Koji su ga kreirali vlastitim sposobnostima dara za stvaralaštvo.

    Početkom XX vijeka gradski Bošnjaci razvijaju raznovrsne oblike javnog života. Očigledno bošnjačka žena ne zaostaje u svojoj emancipaciji za ostalim evropskim ženama. Velikim dijelom je to zasluga i reformatorskih uticaja reis-ul-eleme Mehmeda Džemaludina ef. Čauševića koji je porijeklom iz bihaćkog kraja.

    Muški dio bihaćkih Bošnjaka gajio je raznovrsne oblike javnog i kulturnog života kojima je glavni nosioc bilo Muslimansko društvo Gajret. Njegovala se i sevdalinka i komorna muzika, ilahije i kaside, jednako kao romanse i balade savremene tom dobu. Na scenu su postavljani komadi tek začete bosanske dramske književnosti, igrokazi bošnjačke historijske tematike, ali i savremena građanska drama.

    Ne vjerujem da su ovo jedine "zanimljivosti" Bihaća.--Amir pitaj 17:22, 17 septembar 2009 (CEST)

    PreThistorija[uredi izvor]

    Mislim da se kaže predhistorija ili prahistorija. Nije potrebno jednačenje po zvučnosti. -- WikiLite91 (razgovor) 21:56, 15 april 2014 (CEST)

    Mislim da puno misliš, a malo manje znaš. Ispravno je prethistorija (a potvrdio mi je to i historičar) i prahistorija. Za jednog mašinca puno misliš o pravopisu (što je za pohvalu, da me pogrešno ne shvatiš, jer većini danas nije stalo do pravopisa), ali ono što si ti učio u školovanju ne mora se nužno poklapati s onim što je tačno. I profesori griješe. I ja pogriješim, a živim od lektorisanja. -- KWiki (razgovor) 22:26, 15 april 2014 (CEST)

    Sela iz Drvara priključena Bihaću[uredi izvor]

    Cijela predratna opština Drvar (čak i mali dio opštine Petrovac) je bila pod kontrolom HVO-a, a ne Armije BiH, tako da su i ova sela koja su priključena Bihaću bila pod kontrolom HVO-a.

    http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/09/Dayton.png

    Brisanje promjena 23-12-2018[uredi izvor]

    Cijenjeni kolega @Knowledge Transmitter! Ove promjene nisu pisane enciklopedijskim stilom (...valja napomenuti..; ...od kojih je većina smještena ne samo u zemljama EU, nego i zemljama diljem svijeta, čineći ovu firmu skoro potpuno izvozno orijentiranu...; ...ne samo mušterijama u BiH, nego i u inostranstvu..., rečenica: Iz godine u godinu Bihać bilježi ogroman rast u broju turista, koji troše sve više i više novca svake godine, što je dovelo do procvata turističke industrije u Bihaću. - ne znači ništa! i u jednoj enciklopediji nema mjesta), ne postoje pouzdane reference, nego se za reference postavjaju linkovi nekih firmi, a dio članka je reklama za te iste firme. Zbog gore navedenih razloga, kao i pravopisnih i drugih grešaka, ove su izmjene vraćene. Hvala na razumijevanju--AnToni(R) 11:55, 24 decembar 2018 (CET)

    Razumijem, podatke o firmama nisam trebao da stavljam, a jedan od podataka koje sam htio staviti u reference nije radila tj. dolazila mi je error. Upravo sam uradio testiranje i shvatio kako da postavim tu referencu. Da li bi ovi dijelovi bili prikladni za objaviti:

    Bihać je privredni i financijski centar Unsko-sanskog Kantona. BDP u 2014. godini iznosio je 446.155 KM, a BDP po stanovniku je iznosio 7.340 KM.

    Bihać također ima i najveći broj poslovnih subjekata u USK, tačnije 2.769. Izvoz 2014-te godine iznosio je 65.752 KM, a uvoz 111.735 KM. Pokriće uvoza izvozom je samo 58%.

    Privredni potencijali

    Bihać je smješten na samom sjeverozapadu BiH te graniči s Evropskom Unijom i Hrvatskom, a regionalni ekonomski centri poput Zagreba, Beča i Minhena se nalaze u neposrednoj blizini grada Bihaća, što ga čini jako povoljnim za izvoz i važnim transportnim centrom.

    Bihać je također i druga najmnogoljudnija općina u USK, sa radnom snagom koja broji više od 22 000 ljudi, od kojih 46,4% još nije zaposleno. Prosječna neto plaća iznosi oko 900 KM.

    Turistički potencijali

    Glavni i najvažniji turistički porencijal grada Bihaća je Nacionalni Park Una, ali i brojne povijesne znamenitost poput Kapetanova kule ili Crkve svetog Ante Padovanskog.

    U Bihaću se također trenutno odvija izgradnja međunarodnog aerodroma "Golubić" koji će omogućiti veće iskorištenje turističkih potencijala grada.


    - Dijelove o firmama su uklonjeni i rečenice koje nisu bile enciklopedijskog karaktera su uskolnjene, a nove, pouzdanije reference će također biti dodane.

    Jesu li ispravke dovoljne ili postoji još neprimjerenih stvari?

    Ovaj dio u poglavlju "Privredni potencijali" je presmiješan! Ako je Minhen u neposrednoj blizini Bihaća, onda ne znam šta da kažem... I ostatak tog poglavlja je diskutabilan, ko kaže da je prosječna neto plata u Bihaću 900 KM? Ko je to izračunao i gdje je zvanično taj podatak objavljen? Otkad neki grad graniči sa Evropskom unijom? Aerodrom Golubić se gradi već 20 godina, pa ništa više od travnate livade i ograđenog prostora sa 2-3 objekta ne postoji. (znam jer ga gledam s prozora). --- CH3OHCl3Radodaj H2O 14:35, 24 decembar 2018 (CET)
    I ako može, izbjegavajte te lokalne skraćenice kao USK! Kako neko može znati šta je to!--AnToni(R) 14:55, 24 decembar 2018 (CET)
    USK je službena skraćenica, kao i BiH, KS, SIPA itd. Više na: http://vladausk.ba/v4/ --Munja (razgovor) 15:55, 24 decembar 2018 (CET)
    ovo je globalni a ne lokalni projekat! Ako se koriste skraćenice, wIKi imA mogućnost internih linkova. Ovo nije lokalnI projekat neKog kantona ili seosko sijelo pa da Se piše i govori onako kako se u tomu selu u mehani priča.--AnToni(R) 16:16, 24 decembar 2018 (CET)
    Miješaš babe i žabe. Kad može Go-Ce-Mu, može i USK. --Munja (razgovor) 18:42, 24 decembar 2018 (CET)